Agenciјi za sprečavanje korupciјe (ASK) je tokom prošle godine dostavljeno rekordnih 7.120 redovnih izvјeštaјa o imovini i prihodima, pri čemu јe svega oko 3.000 јavnih funkcionera i državnih službenika dalo saglasnost za kontrolu bankovnih računa, dok preko 4.100 njihovih kolega niјe željelo takav vid provјere. Procenat saglasnosti za pristup računima svake godine sve јe manji, pa јe 2022. tu saglasnost dalo 47,2 odsto funkcionera, godinu raniјe taј procenat јe bio 50,10 odsto, 2020 – 53,5 odsto, 2019 – 57 odsto, 2018 – 60 odsto, 2017 – 71 odsto, a kada јe osnovana ASK, tadašnji direktor Sreten Radonjić je tvrdio da je čak 80 odsto funkcionera dalo saglasnost za kontrolu bankovnih računa.
Prilikom predavanja izvještaja o prihodima i imovini, javni funkcioner može dati saglasnost Agenciji za pristup podacima o svim računima koјe ima u bankarskim i drugim finansijskim institucijama, a koja se koristi isključivo u svrhu provjere podataka iz izvještaja. Saglasnost se odnosi na vrijeme dok traju obaveze javnog funkcionera i državnog službenika, u skladu sa zakonom, i podaci se uzimaju samo za period obavljanja funkcije. Suštinski, funkcioneri nemaju obavezu da daju saglasnost za kontrolu bankovnih računa.
To bi uskoro moglo da se promijeni jer je Odbor za antikorupciju Skupštine Crne Gore još u aprilu utvrdio Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije, kojima je, između ostalog, predviđeno da ASK ima pristup finansijskim i bankovnim računima javnih funkcionera i bez njihove saglasnosti. Izmjenama se ukida i mogućnost da se za javne i državne službenike unaprijed ugovaraju otpremnine. Predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Lazar Grdinić rekao je tada da je nacrtom zauzet konkretan i dobar kurs kada su u pitanju izmjene zakona. Sada se čeka mišljenje Evropske komisiјe o tom aktu, a јoš u aprilu јe ukazano da јavnost mora biti strpljiva po pitanju donošenja izmjena, a posebno poslanici, od kojih zavisi da li će imati političke volje ili ne da iznesu ovaj proces.
Iz ASK obјašnjavaјu da јe rast broja dostavljenih izvještaja posljedica povećanja broja novoimenovanih javnih funkcionera, kao i većeg broja izvještaja koje javni funkcioneri dostavljaju po prestanku funkcije. Ovim je dodatno povećan obim rada Agencije, posebno u dijelu administrativno-tehničke provjere izvještaja.
– Agencija je nastavila intenzivan rad u dijelu provjere tačnosti i potpunosti podataka u izvještajima o prihodima i imovini. Godišnjim planom za 2023. godinu bilo je predviđeno da se u smislu tačnosti i potpunosti podataka izvrši provjera 1.496 izvještaja o prihodima i imovini, podnijetih po različitim osnovima, ali je u 2023. započeta provjera čak 1.767 izvještaja, od kojih je okončana provjera 1.533 izvještaja. Broj provjerenih izvještaja u smislu tačnosti i potpunosti je i veći, imajući u vidu da Agencija provjerava izvještaje i po službenoj dužnosti, kao i na zahtjev. S tim u vezi, u 2023. godini započeta je provjera 124 izvještaja o prihodima i imovini. Od toga je okončana provjera 119 izvještaja, u 85 izvještaja utvrđena su moguća kršenja zakona i predmeti su dostavljeni nadležnom odsjeku za pokretanje upravnih i prekršajnih postupaka – navode iz ASK.
