Ministar zdravlja doktor Voјislav Šimun poručio јe u razgovoru za "Dan" da јe interna komisiјa već započela kontrole diploma u tom resoru i ustanovama, ali i da će o smјenama direktora bolnica i domova zdravlja biti odlučeno nakon što radna grupa analizira njihov rad.

• Nakon skandala u Institutu za javno zdravlje, kada je objelodanjeno da je pomoćnica direktora godinama radila sa falsifikovanom diplomom, najavili ste kontrole obrazovnih isprava u zdravstvu. Da li imate rezultate kontrole koju ste najavili?

– Komisija Ministarstva zdravlja je već započela kontrole unutar samog Ministarstva i zdravstvenih ustanova i izuzimanje relevantne dokumentacije. Cilj ove provjere je da osigura da svaki dosije sadrži validan dokaz o završenom stepenu obrazovanja zaposlenog. Međutim, pitanje nadležnosti za provjeru diploma je veoma kompleksno. Ministarstvo zdravlja u tom polju ima odgovornost za osiguravanje kvalifikacija zaposlenih u svojoj oblasti, dok pitanje nostrifikacije i izjednačavanja kvalifikacija obično spada pod nadležnost Ministarstva prosvjete. Ovo zahtijeva koordinisani multisektorski pristup, u kom se Ministarstvo zdravlja obavezuje na transparentnost, te će javnost biti upoznata sa rezultatima analize i preduzetim radnjama ukoliko bude i najmanje sumnje na nepravilnosti.

• Najavili ste i smjene rukovodilaca ustanova. Kada će one uslijediti i da li u ovom trenutku znate ko ne treba više da bude direktor zdravstvene ustanove i zbog čega?

– Za vrijeme mog mandata, odluke o razrješenju neće biti donošene na osnovu puke volje bilo kojeg pojedinca, pa ni moje. Radna grupa će detaljno analizirati poslovanje svake ustanove i rad direktora, pa će na osnovu činjeničnog stanja biti donijeta odluka na koju neće uticati politička ili bilo koja druga vrsta pripadnosti. Jasno je da zdravstveni sistem, zbog svoje važnosti i potrebe za nepristrasnošću, ne može sebi da priušti odluke zasnovane na bilo kojem osnovu, osim strogo profesionalnih kriterijuma. Takođe, moja intencija je da zaposlenima u zdravstvenom sektoru stvorimo radno okruženje u kojem će biti zadovoljni i tretirani pravedno. Ovako strukturiranim pristupom, možemo stvoriti zdravstveni sistem koji, ne samo da pruža vrhunske usluge pacijentima već promoviše zdravo radno okruženje za sve zaposlene.

• Da li ste zadovoljni budžetom za zdravstvo za 2024. godinu?

– Opredijeljeni budžet za zdravstvo za 2024. godinu iznosi 424,5 miliona za Fond za zdravstveno osiguranje, 8,49 miliona eura za kapitalne projekte, dok je budžet Ministarstva zdravlja 5,6 miliona eura. Dodatno je, uz budžet, usvojena odluka o zaduživanju, po kojoj Ministarstvo zdravlja ima mogućnost da se 2024. godine zaduži u iznosu od 120 miliona i to: 85 miliona za gradnju novih zdravstvenih ustanova (OB Pljevlja, Urgentni centar u Podgorici i Dom zdravlja u Siti kvartu), zatim 15 miliona za projekat rekonstrukcije JZU KCCG, OB Bijelo Polje i OB Cetinje, radi unapređenja energetske efikasnosti i 20 miliona za nabavku opreme za JZU.

Kada je zdravstveni sistem u pitanju, ja kao ministar, nikada u potpunosti ne mogu biti zadovoljan budžetom. Svjesni smo u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem i da su potrebna ogromna ulaganja u infrastrukturu, opremu, ali i mnoge druge sfere zdravstvenog sistema, pa svakako da novca nikada ne može biti dovoljno. U svakom slučaju, zahvalan sam ministru finansija, gospodinu Vukoviću koji je uvažio određene moje sugestije i omogućio novca onoliko koliko je to bilo moguće u datom trenutku. Mi ćemo se svakako truditi da odgovornim radom trošimo racionalno i svrsishodno sredstva i usmjerimo potrošnju na najbolji mogući način.

• Nakon posjete najvećim zdravstvenim ustanovama na sjeveru, Vi i saradnici bili ste nezadovoljni stanjem u Opštoj bolnici Pljevlja. Šta će biti preduzeto tim povodom?

– U Opštu bolnicu Pljevlja decenijama se nije ulagalo ni kadrovski ni infrastrukturno, već je bila u potpunosti na marginama sistema, pa sada govorimo o problemu koji nije moguće riješiti kratkoročnim mjerama. Potrebno je sistemsko i kontinuirano ulaganje. U planu je izgradnja nove opšte bolnice, već je završen konkurs za idejno arhitektonsko rješenje, pa krećemo u dalju proceduru i nadamo se skorom početku gradnje. Međutim, nije dovoljno samo infrastrukturno ulaganje. Potrebno je stvoriti kvalitetan ambijent, kako bismo obezbijedili ostanak ljekara, kao i priliv novog kadra. Jedna od aktivnosti, u saradnji sa loklanom samoupravom, trebalo bi da bude i izgradnja stambenih jedinica za zdravstvene radnike.

Ministarstvo zdravlja i Vlada Crne Gore su problem Opšte bolnice Pljevlja pozicionirali visoko na agendi prioriteta, pa ćemo kontinuirano ulagati u ovu ustanovu, kako bismo u dogledno vrijeme građanima Pljevalja obezbijedili savremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.