– Po vrsti spora, najviše predmeta u radu je zbog tzv. ćutanja uprave – 12.336 predmeta. Takođe, veliki broj predmeta je formiran po tužbama kojima se osporavaju rješenja kojima su utvrđene poreske obaveze – 5.080 predmeta. S druge strane, najviše tužbi je podneseno protiv Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, 8.703 predmeta, i protiv Glavnog administratora Glavnog grada Podgorica – 5.651 predmet – saopštili su iz Upravnog suda.
U 2024. godini u radu su imali ukupno 37.703 predmeta, od kojih su riješena 11.064 predmeta, što predstavlja najviše riješenih predmeta na godišnjem nivou od kada je ovaj sud počeo sa radom (2005. godine).
– Upravni sud je 2025. godine počeo sa 26.620 predmeta. Imajući u vidu da je javnosti već poznato da je funkcionisanje Upravnog suda u posljednjih nekoliko godina izuzetno otežano, uglavnom zbog prijema velikog broja novih predmeta, veoma je važno istaći da je vrijeme potrebno za rješavanja predmeta u 2024. godini znatno smanjeno u odnosu na 2022. i 2023, pa je tako vrijeme rješavanja u 2022. godini iznosilo 1.181 dan, u 2023. godini 1.411 dana, a u 2024. godini 878 dana, što znači da je vrijeme potrebno za rješavanja predmeta u 2024. u odnosu na 2023. smanjeno za 533 dana. Osim toga, prvi put u poslednjih nekoliko godina, Upravni sud je za jednu godinu riješio više predmeta nego što je primio u toj godini (za približno 10 odsto) – ističu iz Upravnog suda.
Ukazuje da je priliv predmeta u Upravnom sudu i dalje veliki, te da se, u kontinuitetu, najveći broj tih novih predmeta odnosi na "ćutanje uprave", zbog čega ponovo apeluju na ažurnije postupanje javnopravnih organa po podnesenim zahtjevima i žalbama, ali i da se pravo na slobodan pristup informacijama ne zloupotrebljava.
– Smisao sudske zaštite je da ona bude adekvatno i pravovremeno pružena onima kojima je zaista i neophodna, pa bi i sam sud bio znatno efikasniji i efektivniji ukoliko bi se tužbe podnosile samo u onim situacijama kada je nečije pravo zaista povrijeđeno (a ne zbog ostvarivanja finansijske dobiti od strane nekoliko advokata i nekoliko NVO) – ukazali su u odgovorima "Danu" iz Upravnog suda.
Upravni sud Crne Gore, kako ističu, već nekoliko posljednjih godina ne postupa u punom kapacitetu, pa je trenutno od predviđenih 16 sudijskih mjesta popunjeno 14.
– U jednom periodu tokom 2023. godine postupalo je svega 9 od ukupno 16 sudija. Međutim, i u takvom kapacitetu sud je riješio veći broj predmeta nego u ranijim godinama. Ovo sve ukazuje da je Upravni sud Crne Gore, a u cilju ublažavanja posledice koje izaziva ogroman broj tužbi zbog ćutanja uprave, osim organizacionih mjera, a radi potpune efikasnosti Upravnog suda, preduzeo i druge aktivnosti, pa smo u tom pravcu ukazivali i na što hitnije izmjene Zakona o upravnom sporu (na koje čekamo više od dvije godine), sugerisali u kom pravcu treba izmijeniti Zakon o slobodnom pristupu informacijama, po uzoru na neke savremene zakone zemalja u okruženju i zemalja članica EU, koje izmjene bi, uz već predložene izmjene Zakona o upravnom sporu, stvorile uslove za sankcionisanje zloupotrebe prava, ali i za efikasnije sprovođenje postupaka pred Upravnim sudom Crne Gore – naglasili su iz Upravnog suda.
Na inicijativu tog suda, obavljeni su razgovori sa predstavnicima Advokatske komore, kada su razmotrena neka rješenja koja bi demotivisala nekolicinu advokata koji, kako navode, očigledno zloupotrebljavaju prava priznata Zakonom o slobodnom pristupu informacijama.
– Upravni sud, osim represivne uloge u jednom pravnom sistemu, koja se ogleda kroz izvršenje njegovih odluka, ima i preventivnu ulogu, koja dolazi do izražaja u onim situacijama gdje već ustanovljena sudska praksa ukazuje kako javnopravni organi treba da postupaju (ili kako ne treba da postupaju) u istim ili sličnim činjeničnopravnim situacijama. Osim toga, skraćuje se vrijeme eventualnih zloupotreba od strane javnopravnih organa, smanjuje se eventualna šteta za državu, a i kroz slučajeve za koje je javnost zainteresovana postaju vidljiviji primjeri nezakonitog rada, čijem suzbijanju bismo svi trebalo da damo doprinos. Sve ovo ukazuje da Upravni sud kontinuirano preduzima mjere kojima bi se postigla što veća efikasnost. Međutim, ukoliko u narednom periodu ne dođe do izmjena zakonskih rješenja i ukoliko trend priliva novih predmeta i dalje bude kao i do sada, sud će biti prinuđen da zatraži povećanje broja sudija, a smatramo da bi bilo veoma korisno razmotriti i ideju koja je stručnoj javnosti već predstavljena od strane predstavnika Upravnog suda, a tiče se reorganizacije upravnog pravosuđa – navode iz Upravnog suda.
