Da para za funkcionere ima nedavno je u parlamentu potvrdila poslanica PES-a Jelena Nedović, dok je istog dana direktor Fonda zdravstva Vuk Kadić, takođe u Skupštini, saopštio da će iduće godine faliti novca za ljekove jer je odboreno 40 miliona eura manje nego što je potrebno.
– Nedavna izjava dr Vuka Kadića, direktora Fonda za zadravstveno osiguranje, da će nedostajati novca za ljekove očito nije pogodila poslanike i ministre, čije će plate od januara porasti za oko 600 eura. Naime, shodno Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koeficijenti složenosti poslova uvećani su za 30 odsto. Da li je potrebno napisati da će plate ministrima i poslanicima varirati od 2.000 do 3.400 eura? Mislim da nije, jer da ih se doticalo pitanje pacijenata, drugačije bi se glasalo za predloženi budžet Vlade. Često poavljana rečenica da je "Vlada predložila da budžet za ljekove bude 140 miliona eura, što je povećanje u odnosu na 112 miliona" nije mnogo donijela pacijentima, jer se jasno vidi da su iz Fonda za zdravstveno osiguranje tražili više od ponuđenih 140 miliona eura, pošto je fakturisanje u 2024. za ljekove i medicinska sredstva iznosilo 155 miliona eura samo što se tiče Montefarma, a 180 miliona su iznosile fakture sa privatnim apotekama, kako je istakao dr Vuk Kadić. Poznato je da struka, nažalost, samo predlaže, a političari donose odluke. I tu je poraz! Poraz je društva jer niko od onih koji su donijeli ovakve uredbe neće biti u koži pacijenata i njihovih porodica, posebice pacijenata koji primaju biološku i onkološku terapiju. Na jasno izlaganje dr Kadića, koji navodi da je Komisija Ministarstva zdravlja ove godine odobrila 30 miliona eura skupih ljekova, a Komisija Fonda preko 45 miliona, Vlada donosi svoje odluke, daleko od struke, daleko od pacijenata. Ipak, jedno je nepobitno: svi smo mi, prije ili kasnije, pacijenti. Ostaje nam da se u inostranstvu liječimo o svom trošku, da djecu oboljelu od kancera i rijetkih bolesti liječimo SMS-om, dok će naši političari od januara biti obilato nagrađeni za sve donesene odluke, pa i za one kojima ugrožavaju život drugima – kazala je u izjavi za "Dan" prof. dr Andrijana Nikolić, predsjednica NVO Udruženje multiple skleroze Crne Gore.
Ona smatra i da smo jedinstveni u regionu, a i šire, po minimalnim zaradama (600 eura za srednju stručnu spremu i 800 za visoku stručnu spremu).
– Koja država ima dvije minimalne zarade? Naučno-fantastično pitanje je: Da li je sada prosječna zarada 700 ili 750 eura?" Drugo pitanje je: Zašto socijalna davanja ne rastu shodno rastu zarada? Nakon pompeznih izjava ovog ljeta da nam turizam cvjeta, da je bolji od prethodnih godina, sad, na kraju godine često čitamo u medijima da je sektor usluga smještaja i ishrane u 2024. godini imao pad od dva odsto, koji je imao uticaj od 0,2 procentna poena na BDP, čiji je rast zbog toga smanjen sa četiri na 3,8 odsto. Zato će hotelijeri naredne godine biti "čašćeni" PDV-om uvećanim sa sedam na 15 odsto, što će crnogorsku turističku ponudu činiti manje konkurentnom, a to može dovesti do nižeg ekonomskog rasta i manjka državnih prihoda, što, u konačnom, vrlo vjerovatno može dovesti do novih zaduženja već prezadužene države – kaže Nikolić.
Kako je dodala, država se koprca u dugovima, dok su programom "Evropa sad 1" ukinuti obavezni doprinosi za zdravstveno osiguranje, a "Evropom sad 2" dio doprinosa za penzijsko osiguranje, koje ne mogu da se nadoknade iz tekućih prihoda, pa se Vlada mora zaduživati za nedostajući iznos.
– Dakle, nisu povećane plate, već je svakom pojedincu oduzeto od doprinosa i preliveno na neto dohodak, a kakvu će penziju dočekati, ostaje da vidimo – ističe Nikolić.
Predsjednica Fondacije Banka hrane Marina Medojević pita da li država Crna Gora postoji zbog građana ili zbog funkcionera.
– Naši funkcioneri uživaju mnogo veće beneficije i komfor od svojih kolega u državama koje su ekonomski razvijenije. I očigledno nemaju namjeru da se odreknu prava koje dobijaju zauzimanjem fotelja koje dobijaju u ime građana, niti da iniciraju promjene odluka i zakonskih rješenja kojima bi pokazali da se solidarišu sa građanima, posebno sa onima koji su siromašni i bolesni. Da se vlast brine za lične interese pokazuje i najava da će primanja funkcionera biti povećana. Da se ponovo štedi na potrebama građana pokazuje stezanje kaiša za potrebe nabavke ljekova i liječenja građana u inostranstvu. Obećanja građanima da se njihov standard i kvalitet zdravstvene zaštite neće narušiti ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje pokazala su se kao netačna. Rečeno je i da promjene neće doprinijeti povećanom izdvajanju novca za ljekove i liječenje iz ličnih primanja. Naši građani skoro čitav lični dohodak troše na prehranu, kiriju, plaćanje dažbina i kupovinu ljekova i liječenje. Sve ostale je postalo luksuz. Uravnoteženje budžeta na račun siromašnih i bolesnih sramota je donosilaca odluka – ocijenila je Medojević u izjavi za "Dan".
