Ministar dijaspore Mirsad Azemović u razgovoru za Bankar naglašava da ove brojke najbolje svjedoče o snazi i važnosti naših ljudi u inostranstvu: dijaspora je, kaže, „ogroman resurs" – i ekonomski i kadrovski.
Već započete investicije na sjeveru Crne Gore potvrđuju da se taj potencijal polako pretvara u konkretna ulaganja, a uz povoljniju investicionu klimu, na kojoj se već radi, novac iz dijaspore mogao bi još snažnije pokrenuti razvoj države.
Bankar: Da li Ministarstvo posjeduje egzaktne podatke o iznosu novčanih doznaka iz dijaspore za prošlu godinu? Prema izvještajima, riječ je o iznosu oko 844 miliona eura, što čini približno 11,3 odsto BDP-a Crne Gore. Da li je evidentiran rast u odnosu na godinu ranije?
Brojke koje ste naveli su zvanični podaci Centralne banke Crne Gore. Riječ je o novčanim sredstvima koja su veoma značajna za finansijski sistem naše države.
Ako pravimo poređenje sa 2023. godinom, udio doznaka iz inostranstva iznosio je 11,38 odsto BDP-a, što znači da je udio u BDP-u blago opao, ali je nominalni iznos porastao za otprilike 50 miliona eura ili 6,48 odsto.
Bankar: Možete li precizno razložiti strukturu potrošnje tih sredstava? Da li imate konkretne statističke podatke o procentima koji se troše na potrošnju (npr. životni standard, zdravstvo, obrazovanje), investicije (biznis, nekretnine), štednju ili druge svrhe?
Centralna banka kroz svoje izvještaje ne prati detaljno kategorije po potrošnji. Ono što je svakako činjenica jeste da kroz lične transfere dolazi značajna suma novca, a upravo se to odnosi na potrošnju za životni standard.
Bankar: Prema izvještajima, oko 30 odsto ukupnih doznaka vjerovatno struji mimo statistike, kroz neformalne kanale. Da li Ministarstvo ima podatke ili procjene o toj vrsti transfera i kako planirate da uključite takve naloge u zvanične statističke analize?
Ministarstvo trenutno nema sopstvene statističke podatke o tim kanalima. Ipak, vjerujemo da neformalnim kanalima pristiže dodatni novac, koji kasnije ide u javnu potrošnju i doprinosi punjenju budžeta naše države.
Bankar: Koje mjere Ministarstvo predviđa ili sprovodi s ciljem da stimuliše veći nivo investicija iz dijaspore u Crnoj Gori?
Kao resorno ministarstvo, izradili smo Registar dijaspore, kako bismo imali bolju evidenciju kontakata i potencijalnih investitora. Imamo redovne kontakte sa Privrednom komorom, Agencijom za investicije, lokalnim upravama, Zajednicom opština, kako bismo zajedničkim snagama poboljšali investicionu klimu i dodatno stvorili pretpostavke za veća ulaganja dijaspore.
Bankar: Da li smatrate da ekonomska uloga dijaspore nije dovoljno iskorišćena i na koji način vidite ili planirate da ovu situaciju promijenite?
Apsolutno. Dijaspora je ogroman resurs i potencijal, ne samo u ekonomskom, već u ljudskom i kadrovskom smislu. Za godinu dana postojanja Ministarstva dijaspore stvorili smo dobru bazu kontakata. Imamo već započete investicije od strane naših ljudi iz dijaspore na sjeveru Crne Gore. To je početak, siguran sam da će ulaganja dijaspore biti još veća i značajnija, jer Crna Gora ide ka EU, što otvara dodatnu šansu za ulaganje.
Bankar: Kako teče rad na Registru, koliko će to doprinijeti poboljšanju kvaliteta podataka o finansijskim tokovima?
Rad na Registru dijaspore je u toku i on predstavlja temelj za kvalitetne i detaljne podatke o brojnosti naše dijaspore, ali i o ekonomskom i naučnom potencijalu, koji je ogroman. Nakon nekih 12 mjeseci, vjerujem da ćemo biti u prilici da zajednički radimo na još boljim planovima za povezivanje dijaspore.
Takođe, do kraja godine osim usvajanja novog Zakona o saradnji sa dijasporom, imaćemo i novu Strategiju, a sve su to važni dokumenti koje država usvaja, ne bi li naša saradnja i povezanost bili na što većem nivou.
