– Primjetan je blago umjereniji rast tekuće budžetske potrošnje u odnosu na ranije periode, koji je usklađeniji sa dinamikom nominalnog rasta BDP-a, što je pozitivan pristup u pravcu ostvarenja fiskalne stabilnosti. I u 2026, slično kao i u tekućoj godini, predloženi budžet karakterišu dominacija tekuće potrošnje, koja čini skoro 90 odsto ukupnih konsolidovanih budžetskih rashoda, kapitalni rashodi na nivou 4–4,5 odsto BDP-a, ostvarenje primarnog i ukupnog deficita i refinansiranje obaveza po osnovu javnog duga novim zaduženjem – kazala je Baćović.
Da li nam kapitalni budžet od 305 miliona eura zaista garantuje razvoj, kako tvrde iz Ministarstva finansija, ili je ovo mali iznos na godišnjem nivou za razvoj naše ekonomije? Prije šest godina predložen je kapitalni budžet od 320 miliona, a njegovo izvršenje je iznosilo oko 270 miliona.
Kapitalni rashodi planirani su na nivou 4,45 odsto BDP-a, što korespondira i planu za 2025. godinu (4,39 odsto). U oba slučaja su niži od kapitalnih izdataka 2018–2019. godine (5,3–5,6 odsto BDP-a). Ekonomija Crne Gore se sve više suočava sa izazovima koji se tiču njene konkurentnosti, a razvoj infrastrukture je značajan faktor u tom procesu. Kapitalni rashodi na ovom nivou su značajni, ali u empiriji imamo primjere danas razvijenih zemalja EU koje su krajem prošlog vijeka u infrastrukturu ulagale 6–7 odsto BDP-a. Njihov tadašnji nivo infrastrukturnog razvoja sličan je nivou na kojem se danas nalazi Crna Gora. Stoga vjerujem da bi intenzivnije investicije doprinijele bržoj konvergenciji razvijenim evropskim zemaljama. U nedavno objavljenoj Bijeloj knjizi za 2025. godinu, koju objavljuje Savjet stranih investitora u Crnoj Gori, ekonomski i razvoj infrastrukture ocijenjen je vrijednošću nižom u odnosu na prethodnu godinu, tako da je intenziviranje kapitalnih rashoda praktično imperativ ukoliko želimo dinamičniji ekonomski rast u budućnosti.
Ove godine Vlada je pozajmila 1,35 milijardi, a naredne godine su budžetom ostavili mogućnost zaduženja do 1,5 milijardi. Visoke pozajmice polako postaju normalna stvar. Hoće li Crna Gora ikada izaći iz sistema zaduživanja za otplatu dugova?
Za otplatu dugova sopstvenim sredstvima neophodno je ostvariti suficit u budžetu. To je moguće ostvariti na nekoliko načina – intenzivan ekonomski rast obezbjeđuje rast budžetskih prihoda, koji, uz stagnaciju ili sporiji rast budžetskih rashoda, rezultira suficitom. U Crnoj Gori smo imali sličan scenario 2007. godine, kada je suficit iskorišćen za otplatu dijela duga. Ostvarivanje budžetskog suficita kao mjera upravljanja javnim dugom upravo je pristup koji pokreće rasprave o produktivnom i neproduktivnom trošenju i zaduživanju. U scenariju produktivnog trošenja budžetskih sredstava, utrošena sredstva ubrzavaju ekonomski rast, čime se stvaraju uslovi za srednjoročni rast budžetskih prihoda i otvara prostor za otplatu duga. Alternativno, smanjenjem tekućih rashoda moguće je obezbijediti sredstva za otplatu dijela duga, iako je to pristup koji u kratkom roku ima i svoju negativnu stranu, jer utiče na kratkoročno usporavanje rasta BDP-a, ali u srednjem i dugom roku otvara prostor ili za smanjenje poreskog opterećenja ili za intenzivnije kapitalne investicije koje se mogu finansirati i produktivnim zaduživanjem, što sve dalje vodi dinamičnijem ekonomskom rastu. Budžetski deficit, suprotno suficitu, povećava javni dug, što se vidi i u podacima o kretanju javnog duga u Crnoj Gori. U poslednjih pet godina (treći kvartal 2025. u odnosu na kraj 2020), neto javni dug (bruto javni dug umanjen za depozite MF), prema podacima dostupnim na sajtu Centralne banke, uvećan je za 640 miliona eura, ili približno 130 miliona eura prosječno godišnje. Godišnji prosjek rasta duga korespondira prosječnom godišnjem budžetskom deficitu u istom periodu. Sličan trend je vidljiv u svim godinama i u prethodnom periodu u kojima je fiskalni saldo bio negativan.
