Na osnovu nezvaničnih podataka lokalnih turističkih organizacija, u Crnoj Gori je 11. septembra boravilo oko 88 hiljada turista, što predstavlja rast od 4,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine i rast od pet odsto u poređenju sa 2019. Najveća koncentracija gostiju bilježi se u primorskim opštinama – Budvi, Herceg Novom, Ulcinju i Baru.
Ipak, potpuniju sliku o rezultatima sezone, kako su saopštili iz Nacionalne turističke organizacije, imaćemo nakon objavljivanja podataka za avgust.
Kako su naveli, pozitivne trendove potvrđuju i Aerodromi Crne Gore, čiji podaci pokazuju da je od početka godine do 7. septembra opsluženo 2,3 miliona putnika, što je osam odsto više nego u istom periodu 2024. i 16 procenata više u odnosu na uporedni period 2019.
Na drumskim graničnim prelazima, prema podacima Uprave policije, tokom prvih osam mjeseci 2025. registrovana su ukupno 8.194.704 ulaska putnika, što je za oko dva odsto više u odnosu na prethodnu godinu. U istom periodu registrovan je i 2.693.421 ulazak vozila, što je porast od oko tri procenta. Na pomorskim graničnim prelazima tokom prvih osam mjeseci registrovano je ukupno 693.446 ulazaka putnika, što predstavlja rast od 10 odsto u odnosu na isti period 2024. Dodatno, Nacionalni parkovi Crne Gore u prvih osam mjeseci bilježe rast posjeta od 30 odsto, što potvrđuje sve veću raznovrsnost turističke ponude koja privlači posjetioce.
I pored svih ovih pozitivnih rezultata, Crna Gora konstantno bilježi pad noćenja.
Prema podacima Monstata, u junu je ostvareno oko 1,83 miliona noćenja, što je dva odsto manje u odnosu na prošlu godinu, dok je u julu zabilježeno oko 3,37 miliona noćenja, što je pad od tri odsto.
Iz NTO ističu da pad u broju noćenja treba posmatrati i u kontekstu određenih međunarodnih dešavanja koja su prethodnih godina stvorila disbalans u statistici.
– Ovi podaci ukazuju na skraćenje prosječnog boravka gostiju, ali treba naglasiti da broj noćenja nije jedini pokazatelj uspješnosti sezone. Jednako važni parametri su prihodi, potrošnja turista, struktura tržišta i zadovoljstvo posjetilaca. Na primjer, ukupni namjenski prihodi od početka godine do 9. septembra iznosili su 3,24 miliona eura, što je rast od tri odsto u odnosu na isti period prošle godine. Pored toga, određeni pad u broju noćenja treba posmatrati i u kontekstu određenih međunarodnih dešavanja koja su prethodnih godina stvorili disbalans u statistici. Kada se iz podataka izdvoje noćenja gostiju iz Rusije i Ukrajine, slika turističkog prometa postaje realnija i pokazuje da smo u junu i julu, na većini tržišta, zapravo na istom nivou kao prošle godine. To znači da pad koji se sada bilježi nije posljedica smanjenog interesovanja drugih posjetilaca, već prije svega specifičnih okolnosti vezanih za ova dva tržišta – ukazuju iz NTO.
Kako dalje objašnjavaju, treba imati u vidu da su u prethodnim godinama u evidenciji noćenja značajan udio imali upravo gosti iz Rusije i Ukrajine. Njihov boravak u Crnoj Gori često se nije mogao u potpunosti poistovjetiti s tipičnim turističkim kretanjima, navikama i potrošnjom. Mnogi su ovdje imali duži boravak, sa oko prosječno 15 dana boravka u Crnoj Gori, pa su njihovi statistički pokazatelji stvarali određeni disbalans u zvaničnim evidencijama.
Crnogorski hoteli bilježe u kontinuitetu rast u odnosu na 2019. i 2024. godinu, pa je 11. septembra u hotelima boravilo 23 odsto turista više u odnosu na isti period 2019. godine i jedan odsto više u odnosu na prethodnu godinu.
