Predlog zakona je ušao u skupštinsku proceduru na usvajanje po hitnom postupku, da bi se Zakon o reviziji uskladio sa EU direktivama iz oblasti revizije, kao i u namjeri da se propišu mnogo bolje, preciznije odredbe, koje su potrebne.
– Takođe, osvrnuli smo se i na nalaze i preporuke iz Izvještaja o poštovanju standarda i kodeksa, računovodstva i revizije (ROSC A&A), koji je nedavno objavila Svjetska banka, a sve u cilju unapređenja teksta zakona. Razlog za donošenje Zakona o reviziji je i usklađivanje sa direktivama EU – navodi predlagač.
Pored usklađivanja sa četiri EU direktive, izmjenama se revizija reformiše, između ostalog, u oblasti sistema izadavanja licenci za ovlašćene revizore i dozvola za obavljanje revizije društvima za reviziju. Tu je i uvođenje strožih zahtjeva vezanih za nezavisnost ovlašćenih revizora i revizorskih društava. Propisuje se, između ostalog, bolje, preciznije propisivanje odredbi koje se odnose na nerevizorske (dodatne) usluge, unapređenje normi koje se odnose na sadržaj revizorskog izvještaja, kao i izvještaja o transparentnosti.
Predlogom zakona propisuje se da revizor ne smije da obavlja reviziju kod pravnog lica u kojem je akcionar, član, osnivač ili ima udio ili značajan finansijski uticaj kod subjekta revizije, ili ima značajan interes sa povezanim pravnim licem subjekta revizije u kojem je direktor, odnosno član organa upravljanja ili nadzora, ili njihov krvni srodnik i supružnik. Revizor ne smije da obavlja reviziju ni tamo gdje je ranije obavljao računovodstvene poslove, predviđeno je predlogom zakona.
Zakonom se predviđa i da se oduzimaju dozvole revizorima i revizorskim društvima ako se utvrdi da su podaci na osnovu kojih je dozvola izdata neistiniti i ako prestane da ispunjava neki od uslova na osnovu kojih je izdata dozvola. Takođe, dozvola se oduzima i u slučaju da se u vršenju revizije ovlašćeni revizor ili društvo ne pridržavaju odredbi ovog zakona, ako reviziju vrši osoba kojoj je oduzeta licenca ili ako revizorsko društvo ne otkloni nepravilnosti koje su utvrđene kontrolom.
Jedna od odredbi Predloga zakona o reviziji je i to da revizor najmanje dvije godine ne smije da prihvati radni angažman u privrednom društvu gdje je obavljao reviziju.
Obaveza revizora, odnosno revizorskog društva, biće i da o svojim nalazima obavijesti revizorski odbor privrednog društva u kojem je bio angažovan na revizorskim poslovima.
– Ako ovlašćeni revizor koji obavlja reviziju subjekta od javnog interesa sumnja ili ima sumnje da su se dogodile, ili se mogu dogoditi, nepravilnosti i prevare u vezi sa finansijskim izvještajem, dužan je da obavijesti subjekt revizije, kao i da ga pozove da sprovede istragu – jedna je od odredbi predloga ovog zakona.
Praćenje revizorske prakse je zadatak Savjeta za reviziju, čiji je rad javan. Savjet za reviziju, prema zakonu, ima pet članova, koje predlaže ministar finansija, a imenuje i razrješava Vlada.
