Iako Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa višak na tržištu nafte u 2025. godini, upozorava da bi sankcije mogle značajno poremetiti lance snabdijevanja, što bi dovelo do rasta cijena goriva. Taj trend bi mogao ozbiljno pogoditi crnogorsku ekonomiju, već opterećenu borbom protiv inflacije i izazovima u energetskom sektoru i proizvodnji vina, piše bizniscg.me.
Energetski šok na pragu: 160 miliona za uvoz struje
Jedan od najvećih izazova za Crnu Goru u 2025. godini biće devetomjesečna rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja. Ova nužna ekološka modernizacija rezultiraće zastojem u proizvodnji električne energije, što će zemlju primorati na uvoz struje u vrijednosti od možda svih 160 miliona eura.
Globalni rast cijena energenata dodatno će otežati ovu situaciju, direktno utičući na povećanje računa za električnu energiju, dok će inflacija nastaviti da pritiska standard građana.
Crna Gora se opredijelila za politiku niskih ciiena struje kako bi održala standard građana, ali to nije održivo na duži rok u kontekstu priključenja naše države EU.
Plantaže izgubile milione zbog sankcija Rusiji
Jedan od najočitijih primjera štete koju Crna Gora trpi zbog pridruživanja sankcijama Rusiji je kompanija “Plantaže”. Ovaj najveći crnogorski proizvođač vina i rakija ostao je bez ruskog tržišta, što je rezultiralo gubitkom prihoda od blizu tri miliona eura godišnje. Što iznosi ukupno 30 miliona za deset godina sankcija. Ovo je dodatno ugrozilo stabilnost kompanije koja se već suočava s finansijskim poteškoćama i izazovima u plasmanu proizvoda.
Gubitak tržišta poput ruskog, koje je godinama bilo ključno za izvoz “Plantaža”, ne predstavlja samo ekonomski već i strateški udarac, jer kompanija sada mora tražiti alternativna tržišta u sve konkurentnijem globalnom okruženju. I to nije sve, kompanija mora prodavati zemljište kako bi uplatila poreze i doprinose.
Rast cijena goriva – inflacija na pomolu
Porast cijena nafte na svjetskom tržištu će se odraziti na Crnu Goru. Gorivo, čija cijena oscilira u zavisnosti od vrijednosti dolara i barela nafte na berzi, direktno utiče na cijene transporta i proizvodnje. To znači da će osnovne životne namirnice i usluge poskupjeti, dodatno otežavajući svakodnevnicu građana. Iako je Vlada ostvarila veoma dobre rezultate u borbi protiv inflacije, održavajući je na oko 3,3 odsto godišnje, taj uspjeh će se ove godine naći na velikom testu.
Crna Gora plaća visoku cijenu sankcija
Od početka ruske agresije na Ukrajinu, Crna Gora je podržala sve sankcije koje je Evropska unija uvela Rusiji, što je imalo dominatno ekonomske posljedice. Osim gubitka ruskog tržišta za “Plantaže”, sankcije su značajno uticale na smanjenje broja ruskih turista, koji su tradicionalno činili značajan dio prihoda u crnogorskom turizmu. Crna Gora se prvi put, još od svjetske ekonomske krize 2009. godine, suočila sa padom prihoda od turizma u iznosu od oko dva odsto.
Šta dalje?
Crnoj Gori predstoji izazovan period u kojem će morati pronaći način da ublaži posljedice globalnih i lokalnih ekonomskih udara. Traženje novih tržišta za ključne izvozne proizvode, diversifikacija energetskih izvora i bolja kontrola inflacije biće ključni za očuvanje ekonomske stabilnosti.
Iako se Crna Gora pridružila sankcijama kao obavezan dio svoje vanjske politike, jasno je da cijena tih odluka direktno pogađa njene građane i privredu. Pitanje koje ostaje otvoreno jeste koliko će zemlja još moći podnijeti ekonomske udare prije nego što dođe do potrebe da potraži odštetu od Brisela.
