U susret neizvjesnom periodu kada je riječ o globalnoj ekonomiji, Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka (SB) Crnoj Gori, između ostalog, predlažu mjere zaštite od fiskalnih rizika, uključujući i racionalizaciju troškova, ali to neće pogoditi plate i penzije, rekao je u intervjuu za Glas Amerike crnogorski ministar finansija Aleksandar Damjanović koji je u Vašingtonu prethodnih dana, sa guvernerom Centralne banke Radojem Žugićem, prisustvovao jesenjem zasjedanju međunarodnih finansijskih institucija. Damjanović očekuje realizaciju aranžmana sa Svjetskom bankom naredne godine, a ne isključuje ni aranžman sa MMF-om u slučaju težih poremećaja 2023. Najavljuje i da će se čekati ishod sudskih sporova, prije nego što se unište zaplijenjene cigarete u Luci Bar.
•U Vašingtonu ste, zajedno sa guvernorom Centralne banke, prisustvovali jesenjem zasjedanju MMF-a i SB-a i sastali se sa zvaničnicima obje finansijske institucije. Da li je bilo riječi o konkretnim aranžmanima sa međunarodnim finansijskim institucijama, posebno imajući u vidu sumorne prognoze za globalnu ekonomiju i ekonomske izazove u Crnoj Gori?
To su bila dva dana intenzivnih razgovora sa najvišim predstavnicima obje institucije. U razgovorima koji su prethodili tim sastancima, na sastanku konstituence u Sarajevu i na sastancima u Podgorici bilo je najava oko konkretnih projekata i mogućnosti koje pruža saradnja sa MMF-om i SB. Ovdje smo do detalja produbili sve aspekte te saradnje. Sa SB se pregovara oko kreditne podrške za narednu godinu koja će nam biti veoma bitna - to je podrška budžetu - imajući u vidu sumorne najave i perspektive za nesigurnu 2023. godinu, imajući u vidu inflaciju, rast cijena energenata, rat u Ukrajini koji i dalje traje, rast cijena hrane. Kao što smo i sa MMF-om razmotrili mogućnosti saradnje.
Naravno, u ovom trenutku smo fokusirani na to da zatvorimo ovu budžetsku godinu, a svakako sa izradom budžeta koji treba da bude predat parlamentu negdje tokom novembra, imaćemo više činjenica i znaćemo da li nam i u kojoj mjeri treba podrška ovih institucija... Razgovarali smo i o prognozama i o njihovim projekcijama i kako oni vide narednu godinu, šta oni predlažu Crnoj Gori u smislu maksimalne zaštite javnih finansija i finansijske stabilnosti. Sastanci su bili korisni. Nakon ovoga nastavljamo sa serijom razgovora u Podgorici. Biće tu i posjeta misije MMF-a u decembru i nadam se da ćemo uspješno zatvoriti ono što najprije želimo - a to je da imamo stabilne finansije i stabilni budžet naredne godine.
•Šta predlažu te institucije kako bi Crna Gora obezbijedila stabilnost u susret, kako svi najavljuju, teškom periodu?
Ti predlozi idu od nekih mjera koje se tiču prije svega zaštite od fiskalnih rizika, jedna vrsta racionalizacije troškova tamo gdje to može da bude. Naravno, vi znate da je iznos penzija i zarada u Crnoj Gori ipak nedovoljan da bi se tu moglo nešto raditi. I tu naravno Vlada ne namjerava da radi išta, bez da stvara prostor za rast i zarada i penzija, čim se za to budu stekli uslovi. Već smo dosta odradili i penzije su sada značajno veće. Mislim da minimalne penzije nekako hvataju korak sa minimalnim zaradama. Vidjećemo šta će biti naredne godine. U svakom slučaju, ti savjeti idu od maksimalnog opreza kod sklapanja budućih finansijskih aranžmana i vodeći računa o nestabilnosti tržišta, o promjenama uslova na tržištima, do vrlo aktivne saradnje i CBCG i Vlade Crne Gore vezano za zajedničke politike.
Ja sam naravno obavijestio naše domaćine o namjeri da se o mogućim aranžmanima pregovara sa bankama koje su u Crnoj Gori. Naša namjera je da prvo sa tim bankama napravimo ozbiljne razgovore. Mi se nadamo da ćemo dobiti podršku imajući u vidu da je, kako je to istaknuto, nikad bolja godina za banke u Crnoj Gori. Naravno, uz svo ograničenje koje oni imaju, u smislu izloženosti prema državi, mislim da ćemo naći prostora prvo unutar Crne Gore, u razgovorima sa domaćim finansijskim institucijama, pa i bankama, da nađemo dovoljno sredstava koja nam trebaju da zatvorimo uspješno ovu budžetsku godinu i da stvorimo ozbiljne uslove i jednu vrstu solidne fiskalne rezerve za početak naredne godine, a imajući u vidu ove neizvjesnosti.
•Rebalansom budžeta predviđeno je zaduživanje do 350 miliona eura. Kao što ste i kazali, o tome ćete razgovarati sa domaćim bankama. Da li su ti pregovori u toku i da li banke spremne na taj aranžman sa državom? Znamo da i same banke imaju svoje interne limite.
Preliminarnih razgovora je bilo. Tek kada je usvojen rebalans budžeta i kada je usvojena odluka o limitu zaduženja za tekuću godinu - što ne znači da će on biti dostignut - stvoreni su uslovi da se i formalno razgovara sa bankama. Banke su sada u fazi kada šalju nama ponude. Znate da smo iskazali namjeru da jedan dio sredstava obezbijedimo kroz emisiju državnih zapisa, takozvanih kratkoročnih zapisa, na vjerovatno pola godine. Ta emisija nije rađena nekoliko godina i to je dobar način da se prevazilaze problemi likvidnosti. Drugi dio su takozvani direktni bilateralni aranžmani sa bankama u smislu kreditne podrške. Limit koji je parlament odobrio nakon što je vlada predložila rebalans, jeste nešto što korespondira sa budućom fiskalnom rezervom.
U mjeri u kojoj budemo povukli više sredstava, imaćemo 1. januara veću fiskalnu rezervu koja bi nam ipak dala solidan manevarski prostor da u momentu, kada može doći do ponovo nekih ozbiljnih nestabilnosti vezanih za cijenu energenata i hrane, da imamo manevarski prostor da se sa tim izborimo. Imamo i tradicionalne naše partnere, banke koje nisu u Crnoj Gori, ali koje sa njom sarađuju. I prema njima će ići pozivi. Nije situacija alarmantna da idemo u aranžmane po svaku cijenu ali smatram da postoji i potreba da i bankarski sektor u Crnoj Gori doprinese stabilnosti u javnim finansijama i u javnom sektoru, jer i banke dobro znaju da bi eventualna nestabilnost javnih finansija, nestabilnost u realnom sektora odmah se prelila na banke, i tu niko ne bi dobio. Zbog toga očekujem da ćemo uspješno zatvoriti ovu finansijsku godinu koja je bila veoma teška.
