On je pojasnio da su drugorangirani ponuđači, njih desetak iz Budve i Ulcinja, koji nisu potpisali ugovor zbog samovolje Morskog dobra i Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, zatražili mišljenje Upravnog suda o zakonitosti poništenja prvog i raspisivanja drugog tendera za plaže.
Naš sagovornik tvrdi da su milionske ponude bile po zakonu, te da, upornim odbijanjem da se ugovori potpišu sa drugorangiranim ponuđačima, Morsko dobro i Ministarstvo prostornog planiranja krše zakon i gaze prava građana koji su učestvovali na tenderu.
Da drugorangirani ponuđači imaju pravo na ugovor o zakupu plaža sugeriše, tvrdi Armenko, i Pravilnik Morskog dobra u kojem je navedeno da "nakon obavještenja tenderske komisije obrađivač je dužan da bez odlaganja (najviše dva dana) izradi novi ugovor za sljedećeg rangiranog ponuđača u skladu sa plasmanom ponude...".
Armenko tvrdi da su milionske ponude bile zakonite, i po zakonu i po pravilniku Morskog dobra, jer da nisu, kaže on, ne bi bile razmatrane.
– Po svim zakonima i pravilniku Morskog dobra drugorogorangirani ponuđači su dobili na tenderu. Međutim, što se sada dešava? Dešava se to da direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj i ministar Slaven Radunović neće da nam potpišu ugovore, jer tvrde da je država prevarena. Sve je urađeno od strane zakupaca po zakonu. Milionske ponude koje su date, i to je urađeno po zakonu. Tu nije niko kriv – tvrdi Armenko.
On ističe da je drugi tender u potpunosti nezakonit, a da je prvi oboren protivzakonito. Tvrdi da su drugorangirani legalno izabrani.
– Dobio sam i od prvostepene i od drugostepene komisije Morskog dobra da sam dugoročno rangiran. I na osnovu te komisije direktor Morskog dobra morao je da potpiše ugovore. Mikijelj umjesto da nam potpiše ugovore, raspisuje protivzakoniti tender. A, sve što smo uradili, uradili smo po zakonu o morskom dobru – navodi Armenko.
On tvrdi da Morsko dobro i ministarstvo ne poštuju zakon, već rade po svojoj inicijativi.
Iako Mikijelj i ministar Radunović tvrde da je država prevarena zbog milionskih ponuda, zapravo je država profitirala, jer se naplatila od garancije, te povećala prihode sa pet na 35 miliona.
– Ako misle da je država prevarena, zašto nisu promijenili zakon o morskom dobru, koji nije izmijenjen od 2008. godine. Po tom zakonu milionske ponude su po zakonu. Tu igru neko je platio garancijama, neko 20, neko 50, a neko 100 hiljada eura – kaže on.
Armenko ističe da su drugorangirani ponuđači koji nisu potpisali ugovor smatrali da sa raspisivanjem novog konkursa treba da se sačeka dok Upravni sud ne donese odluku da li su oni ili Morsko dobro u pravu.
Dodaje da je Morsko dobro i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine samim tim što su razmatrali milionske ponude potvrdili njihovu zakonitost.
Armenko je na naše pitanje da li drugorangirani ponuđači imaju veze sa onima koji su dali milionske ponude rekao da "neko ima, neko nema".
Kako kaže, u ovom konkretnom slučaju milionske ponude su nevažne. To su bile nekakve igre, te igre su plaćene garancijama i to je to. Ali, bez obzira na namjere, sve je bilo po zakonu.
Armenko nam je saopštio da je direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj spreman da potpiše ugovore, ali da, kako on kaže, ne smije od ministra Radunovića.
Dodao je da su zatražili i privremenu mjeru za stopiranje novog tendera, ali da je, kako je dodao, iz političkih razloga ta odluka odbačena.
– Sve je rađeno protiv zakona. Ali ovo će neko debelo da plati, a vidimo da će to biti cijeli narod, kao do sad mnogo puta što je platio – zaključio je Armenko.
On je objasnio da u međuvremenu mnogi drugoplasirani ponuđači posluju na plažama za koje nisu potpisali ugovor, ali često plaćaju kazne, koje iznose i nekoliko hiljada eura.
