Poslednjih mjeseci, otkako je potpisan sporazum o saradnju sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vlast sve glasnije najavljuje investicije na Primorju i sjeveru koje bi realizovala kompanija Mohameda Alabara.
– Crnogorski stručnjaci i političari zaboravili su već gotov prostorni plan za planinsko područje Bjelasice i Komova, koji postoji od 2010. usvojen je u Skupštini 22. decembra te godine. Plan obuhvata područje površine 851,74 kilometra kvadratna, koje uključuje dijelove opština Kolašin, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane, Andrijevica i Podgorica. Cilj plana je stvaranje uslova za održivi razvoj regiona kroz unapređenje turizma, infrastrukture i zaštite životne sredine. U tom planu jasno su predviđene zone za izgradnju hotela, žičara, puteva, rizorta... Akcenat je na održivom turizmu, zaštiti prirode i razvoju infrastrukture. I taj dokument nije predlog, to je usvojeni plan koji čami u fiokama već 15 godina – rekao je Đukić za "Dan".
Plan je, kako je istakao, sada zgodno zaboravljen u trenutku kada na scenu stupa veliki investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamed Alabar, koji "dolazi na gotovo".
– Danas, kad konačno dolazi ozbiljan investitor, svi naši politički i stručni autoriteti – ćute. Prave se da plan ne postoji, da sjever treba tek da se crta i planira. A istina je da su konture razvoja već odavno tu, samo ih više niko ne spominje – kazao je Đukić.
Kako je dodao, po pitanju izgradnje duž Crnogorskog primorja već je sve pretrpano investicijama, dok sjever i dalje čeka ozbiljan ekonomski zamah.
– Primorje je već izgrađeno. A mi na sjeveru? Kukamo, molimo i čekamo da nas se neko sjeti. A ne treba da čekamo – imamo ljude, imamo potencijal i imamo gotov plan. Vrijeme je da se on konačno sprovede u djelo. Plan za Bjelasicu i Komove idealno se uklapa u interesovanja samog investitora. Alabar je sam izjavio da ga zanimaju projekti iznad 1.600 metara nadmorske visine. A gotovo čitavo područje ovog plana nalazi se upravo iznad te granice. Ako to nije idealna podudarnost – ne znam šta jeste. Zato kažem: ovo vam je šah-mat – istakao je Đukić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora mora prestati da se ponaša kao da sjever ne postoji. Poziva institucije da javno priznaju postojanje plana i aktivno uključe lokalne zajednice u svaki naredni korak.
– Prostorni plan iz 2010. godine ne zasniva se na apstraktnim idejama, već na vrlo konkretnim i razrađenim projektima. Plan predviđa čak osam ključnih razvojnih zona, već precizno kartiranih i projektovanih za održivi turizam, ski-infrastrukturu i smještajne kapacitete. Planinski centar Žarski (opštine Mojkovac i Bijelo Polje) obuhvata preko 1.500 hektara i planiran je kao centralni zimski centar sa hotelima, apartmanima i žičarama kapaciteta do 8.000 skijaša. Iako su pripremni radovi započeti, realizacija je više puta zastajala zbog problema u upravljanju opremom i rokovima. Cmiljača i Torine, dvije zone u opštini Bijelo Polje, takođe su obuhvaćene planom, sa idejom da postanu aktivni ski-centri sa kompletnom infrastrukturom, uključujući žičare, staze, parkinge i prateće smještajne objekte. Kolašin 1450 i Kolašin 1600 – već u razvoju, nalaze se u neposrednoj blizini i čine srce postojećeg ski-turizma u Crnoj Gori. Njihova ekspanzija predviđena je prostornim planom, a naročito se ističe plan za izgradnju povezanih staza i žičara sa sjevernim obroncima Bjelasice – rekao je Đukić.
U opštini Berane, planinski centar Jelovica, kako je naveo, predviđa sličnu ski-zonu, dok se za Komove i okolinu Andrijevice i Podgorice planira razvoj i sportsko-rekreativnih zona, ali i posebnog eko-avanturističkog parka, sa naglaskom na očuvanje prirodne baštine.
– Skoro cijela planirana infrastruktura nalazi se iznad 1.600 metara nadmorske visine, što direktno odgovara investicionim interesima gospodina Alabara. Ovdje se ne radi o improvizaciji – već o gotovom planu, kojeg se sada neko sjeća samo kada treba legitimisati tuđe investicije – naglasio je Đukić.
