Gajević: Budžet otkriva slabe tačke fiskalnog sistema

Budžet za 2026. ima potencijal da bude razvojni alat, odnosno njegova makroekonomska ocjena bi mogla biti visoka, ali je upravo zbog upozorenja – smanjenja budžeta u odnosu na prethodnu godinu, visoke stope zaduženja, proceduralne slabosti i rizika realizacije – neophodno da se prati njegovo izvršenje, da se insistira na transparentnosti i da javnost i nadzorna tijela imaju ulogu u provjeri, kazao je za "Dan" kandidat za člana Fiskalnog savjeta Stevan Gajević.

– Fiskalna ocjena budžeta ne može biti visoka jer je ne prati ravnoteža stavki prihodne i rashodne strane, a ni prihodi nisu precizno definisani, već su paušalni i zasnivaju se na budućem dugu. Upravo kod budućeg zaduživanja kreditni rejting igra značajnu ulogu. Takođe, nije rađeno dovoljno na smanjenju neproduktivne potrošnje – smatra Gajević.

Fiskalni savjet još nije formiran, a jedan od njegovih glavnih zadataka, kada se formira, biće ocjena predloga budžeta.

– Ako se realizaciji budžeta ne pristupi krajnje ozbiljno i sa kvalitetnim procesom praćenja i menadžerisanja, rizik je da Crna Gora zakorači u period slabijeg rasta, većeg zaduženja i smanjenog prostora za reagovanje u krizama. Predloženi budžet za 2026. godinu pokazuje ambiciju i želju Vlade za pokretanjem velikog investicionog ciklusa, što je, po prirodi stvari, pozitivno, ali istovremeno otkriva značajne slabosti u fiskalnom planiranju, transparentnosti i održivosti, ukazujući da je riječ o budžetu koji nosi i prilike, ali i znatne rizike za ukupnu makroekonomsku stabilnost Crne Gore – ocijenio je Gajević.

Budžet ponovo bez ocjene Fiskalnog savjeta

Po njegovim riječima, ako Vlada ne adresira proceduralne probleme, ne poveća prihode kroz rast i reformu i ne obezbijedi da kreditna sredstva donesu konkretne rezultate, a prije svega ako ne smanji tekuću neproduktivnu potrošnju, tada će naredna godina donijeti više servisiranja duga i održavanja statusa kvo nego razvojni iskorak.

– Time budžetiranje gubi smisao planskog dokumenta – ukazuje naš sagovornik.

Budžet je projektovan na 3,79 milijardi eura, sa najavom velikog investicionog ciklusa, uz mogućnost zaduženja do skoro 3,5 milijardi, od čega milijardu i po za dugove i rezervu, a skoro dvije milijarde za 37 projekata. Prihodi iz redovnih izvora su oko 2,97 milijardi, dok će se nedostajuća sredstva od 710 miliona pokriti zaduživanjem do 500 miliona i depozitima (200 miliona). Kapitalni budžet planiran je na 305 miliona.

– Tradicionalno, značajan dio kapitalnog budžeta je nerealizovan ili realizovan sporije nego što je planirano, a to povećava rizik da najavljeni investicioni ciklus ostane više na papiru nego u praksi – rekao je Gajević.

Predlog dostavljen sa zakašnjenjem

Gajević podsjeća da je Vlada budžet za 2026. dostavila Skupštini sa zakašnjenjem.

– Ne velikim, ali ipak sa kašnjenjem jer nije poštovan zakonski rok (do 15. novembra). Nije poštovana ni procedura slanja predloga Fiskalnom savjetu. Naravno, ove manjakvosti ne moraju ništa da znače, ali se ponavljaju godinama, pa se samim tim može govoriti o manjku fiskalne discipline. Naravno, možemo reći i da se budžet predlaže uz "kršenje zakona", međutim, sigurno je da se predlaže uz već ustaljenu praksu kršenja procedura – rekao je Gajević.

Ističe da se projektima koji su u budžetu pokušava napraviti investicioni ciklus koji bi podstakao makroekonomske parametre, prije svega BDP.

– Struktura finansiranja budžeta takoreći nije idealna. I dalje je nejasno kako zaustaviti rast deficita zdravstvenog budžeta i budžeta državnog penzionog fonda, a značajan dio prihoda ne zavisi od projektovanih prihoda, već od kreditnog zaduživanja i donacija, što znači da je fiskalni prostor za upravljanje rizikom ograničen – kazao je Gajević.