Ilustracija / - SCOTT GRAHAM/UNSPLASH

Godišnje zapošljavali preko 1.000 lica u javnoj upravi

Državna revizorska institucija (DRI) objaviće krajem septembra reviziju uspjeha "Efikasnost uspostavljanja optimalne administracije u procesu reforme javne uprave", koja treba da pokaže da li je država u periodu od 2016. do 2025. godine sprovodila strategije i optimizovala javnu upravu.

Podaci Ministarstva finansija, dostavljeni DRI, pokazuju da se u periodu od 2019. do 2024. godine broj zaposlenih u javnoj upravi povećavao za 2,12 odsto, odnosno da je na godišnjem nivou zapošljavano u prosjeku preko hiljadu lica. Od 2019. do kraja 2024. godine broj zaposlenih u javnoj upravi povećan je za 5.387. U 2019. godini iznosio je 48.889 lica, a na kraju 2024. godine 54.276. Najveći rast, prema tabeli MF-a, koju su nam dostavili iz DRI, zabilježen je 2023. godine, kada je broj zaposlenih u javnoj upravi povećan za čak 2.070. U 2020. godini broj zaposlenih na centralnom i lokalnom nivou bio je veći za 1.197, godinu kasnije za 1.370, a u 2022. godini za 610. U 2024. godini rast zaposlenih je iznosio 150, ali je razlog za to smanjenje zaposlenih na lokalnom nivou za 380. Na centralnom nivou rast zaposlenih u 2024. godini iznosio je oko 530 lica. U javnoj upravi u 2024. godini bilo je zaposleno 54.276 lica, od čega 47.284 na centralnom nivou.

Član Senata DRI Branislav Radulović kazao je za "Dan" da je kompleksna i zahtjevna revizija započeta u februaru, a da su trenutno u postupku usaglašavanja nalaza iz usvojenog preliminarnog izvještaja sa šest subjekata revizije. Subjekti revizije su Savjet za reformu javne uprave, Ministarstvo finansija, Uprava za ljudske resurse, Ministarstvo javne uprave, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Ministarstvo zdravlja.

U nacrtu zakona o zaradama nema mjerenja učinka

Radulović je kazao da su Strategijom planirane i izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru, u cilju unapređenja normativnog okvira kojima je regulisan sistem zarada u javnom sektoru.

– Međutim, Nacrt zakona o zaradama u javnom sektoru nije obuhvatio Strategijom planirane izmjene u dijelu mjerenja učinka rada zaposlenih i definisanja efikasnog mehanizma između rezultata rada zaposlenih i nagrađivanja, stvaranje pravnog osnova za sporazumni prestanak radnog odnosa i tehnološkog viška i dr. – rekao je Radulović.

– Postupkom revizije obuhvaćeni su ciljevi i aktivnosti na uspostavljanju optimalne administracije utvrđeni strateškim dokumentima. To su Strategija reforme javne uprave 2016–2020 (cilj 4.3.3 – Unapređeno upravljanje ljudskim resursima i uspostavljanje efektivnog sistema za praćenje i optimizaciju broja zaposlenih i mjerenja kvaliteta njihovog rada) i Strategija reforme javne Uprave 2022–2026 (cilj 3.3 – Optimalna administracija). Strategijama su prepoznati izazovi kao što je potreba da se u isto vrijeme smanji broj zaposlenih, ali i da se osiguraju neophodni kadrovski kapaciteti za uspješno ispunjavanje obaveza iz EU integracija. Dakle, cilj važeće Strategije za period 2022–2026 jeste smanjiti troškove javne uprave optimizovanjem broja zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na privatni sektor, spriječiti zloupotrebu ugovora o djelu, ugovora o privremenim i povremenim poslovima, obezbijediti centralizovani sistem obračuna zarada kroz praćenje ukupnog fonda bruto zarada na centralnom i lokalnom nivou, i ukupnog broja zaposlenih – kazao je Radulović.

Revizijom obuhvaćen period od 2016. godine

Revizijom je obuhvaćen period 2016–2025. godina sa ciljem predmetne revizije da se utvrdi da li je postupak upostavljanja optimalne administracije u procesu reforme javne uprave, za period ostvarivao planirane rezultate.

– Revizija treba da da odgovor da li su nadležne institucije realizovale indikatore i aktivnosti iz strateških dokumenata i da li obezbijeđen odgovarajući sistem praćenja i izvještavanja o realizaciji aktivnosti i indikatora iz strateških dokumenata. Nakon toga biće utvrđena ocjena u kojojoj mjeri je postupak uspostavljanja optimalne javne administracije u procesu reforme javne uprave sprovođen i da li je sprovođen efikasno – kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, prethodno je predstudijskim istraživanjima utvrđeno da dio realizovanih aktivnosti/podaktivnosti iz Strategije reforme javne uprave 2016–2020 nije ostvario planirane ciljeve, kao i da je dio djelimično realizovanih aktivnosti iz Strategije reforme javne uprave 2022–2026 bio u ranoj fazi realizacije.

Pitali smo ga da li su u DRI u dosadašnjem toku revizije stekli utisak da u javnoj upravi ima viška zaposlenih i da li se javna uprava može optimizovati, odnosno da li se može smanjiti broj zaposlenih u državnim i lokalnim organima.

– U periodu 2016–2020, od ukupno 33 planirane aktivnosti realizovano je svega 14, ili 42 odsto, što za posljedicu ima da je ostvarena ciljna vrijednost samo jednog od tri indikatora. Institucije su usvojile kadrovske planove, ali planirano smanjenje broja zaposlenih na centralnom nivou u ovom period nije ostvareno. Broj zaposlenih, prema dostupnim podacima Ministarstva finansija, povećava se u kontinuitetu od 2019. do 2024. godine, prema prosječnoj stopi rasta od 2,12 odsto. Međutim, podaci o kretanju broja zaposlenih u javnoj administraciji Ministarstva finansija razlikuju se od podataka o broju zaposlenih koje je Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija objavilo u Izvještaju o realizaciji Plana optimizacije javne uprave 2018–2020 za 2020. godinu, što će se dodatno tretirati u finalnoj fazi revizije. Dakle, dodatan rizik koji je DRI identifikovala je da predviđene mjere i aktivnosti nijesu rezultirale smanjenjem broja zaposlenih – naprotiv, prema podacima Ministarstva finansija, broj zaposlenih u javnoj upravi kontinuirano raste prosječnom stopom od 2,12 odsto godišnje u periodu 2019–2024. Ukupan broj zaposlenih u javnoj upravi u 2024. godini je 54.276, od čega 47.284 na centralnom nivou – precizirao je Radulović.