Da bi se išlo u korak sa svijetom, i u trci za gosta više sa konkurencijom, očigledno je da treba pratiti trendove, osluškivati zahtjeve domaćeg i naročitog stranog turiste.

Kako kaže Petar Golubović, direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma, globalni turistički trendovi nakon 2020. godine znatno su se promijenili, tako da su putovanja koja obuhvataju bijeg u prirodu nešto što savremeni turista sve više traži. Sjever naše zemlje, kako ističe, uistinu jeste nešto što pruža upravo doživljaj spajanja sa čistom, netaknutom prirodom.

Pored toga, naglašava Golubović, naši turistički centri na sjeveru radili su na obogaćivanju i diversifikaciji turističke ponude, ali još uvijek imaju i te kako prostora da prošire smještajne kapacitete i unaprijede ponudu. Sjeverni dio naše zemlje ima ogroman potencijal za razvoj turističkog proizvoda baziranog na prirodnim ljepotama, na eko-turizmu, s posebnim fokusom na ruralni, avanturistički i geoturizam.

– Ovo su sve segmenti turizma koji predstavljaju globalni trend kojem teži visokoplatežna klijentela. Treba osmisliti različite vidove aktivnosti, unaprijediti ih i proširiti ponudu. Mogućnosti su raznovrsne, počevši od pješačkih tura, džip safarija, vožnje bicikla, vožnje kvadova, jahanja konja, branja gljiva, team building programi za kompanije, orijentisanja u prirodi, paraglajdinga, itd. – ukazuje Golubović.

Kako je dodao, ove aktivnosti, koje predstavljaju trend u turizmu, većinom su sadržaji koje jedan planinski turistički centar valorizuje dominantno u periodu van zimske turističke sezone.

– Dakle, potencijal za kreiranje jednog veoma ozbiljnog turističkog proizvoda i te kako ima, ali je neophodno da taj proizvod bude kreiran na osnovama koncepta održivog razvoja, uključujući koncept geoturizma kao specijalizovani podoblik u okviru njega. Ovaj koncept razvoja za cilj ima da turisti ne budu samo posmatrači, već da razumiju "priču o zemlji", steknu poštovanje prema prirodnim procesima i ostave pozitivan trag u zajednici koju posjećuju. Kada pričamo o geoturizmu, moramo znati da turistu ne privlači samo "lijep pejzaž", već doživljaj plus edukacija plus povezivanje sa lokalnom zajednicom – istakao je Golubović.

Primjetno je da brojke, naročito u avgustu, koji je uslijedio nakon sušnog jula, pokazuju da je posjeta turista na prošlogodišnjem nivou, ali da je broj noćenja u padu, što podrazumijeva da se turisti manje zadržavaju na jednoj destinaciji, kao i generalno u državi.

Brojke koje imamo na osnovu nezvaničnih podataka Monstata, kao i lokalnih turističkih organizacija, pokazuju da su hotelski kapaciteti ispunjeni, ali privatni sektor prolazi lošije nego lani.

– Više je faktora koji utiču na to da nam brojke u privatnom sektoru budu slabije. Prvi je taj da je upravo u ovom segmentu veoma prisutna siva zona poslovanja, tačnije da se značajan broj noćenja ne registruje u zvaničnoj statistici. Dodatno, neorganizovanost ovog vida smještaja i nepostojanje standardizacije i udruživanja otežava privatnom smještaju da bude interesantan za veće tur-operatere i kreiranje ponude turistima koji organizovano posjećuju našu zemlju. Privatni smještaj u našoj zemlji trenutno se oslanja na individualnog turistu, a znanja u sektoru privatnog smještaja za pozicioniranje na globalnim platformama za iznajmljivanje smještaja turistima nema u dovoljnoj mjeri. Dodatni razlog je i taj što turisti tokom biraju da posjete više lokacija na kojima će boraviti. Kod nas biraju da, pored Primorja, posjete i sjever zemlje, ali i okolne zemlje. Rezultati u turističkom prometu sjevernih opština sigurno bi bili još bolji da u u tom dijelu raspolažemo sa više adekvatnih osnovnih smještajnih kapaciteta koji bi mogli da opsluže potrebe velikih tur-operatera za organizovane dolaske turista. Jedan od razloga svakako su i cijene, jer kvalitet usluge u većini slučajeva ne prati njihov nivo – rekao je Golubović.