Milatović više nema mogućnost da vrati zakon, već mora da ga potpiše. Zakon, za koji je glasalo 46 poslanika, stupiće na snagu osam dana nakon objavljivanja u Službenom listu.
Usvajanjem ovog zakona cijene goriva će pri svakom narednom obračunu biti veće za tri centa po litru. Odnosno, toliko ćemo plaćati za potrebe nabavki, skladištenja i održavanja obaveznih rezervi naftih derivata. Prilikom obračunavanja cijena goriva ubuduće će se koristiti i ovaj parametar. Na primjer, ukoliko se po osnovu Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata smanje cijene goriva za tri centa, zbog usvajanja zakona, cijene svih vrsta goriva će ostati nepromijenjene, odnosno neće pojeftiniti. Ili ako, po uredbi cijene ostanu nepromijenjene, na to će se, zbog usvajanja zakona, dodati tri centa, pa će cijene goriva poskupjeti tri centa. U suštini na svaki obračun će se dodavati tri centa po osnovu Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima.
S obzirom na to da stupa osam dana od dana objavljivanja, zakon neće biti na snazi prilikom sljedećeg obračuna koji se radi u ponedjeljak, pa će, prema sadašnjim podacima, cijene goriva pojeftiniti za tri do četiri centa, tačnije beznin za tri, a dizel za četiri centa. Čim zakon stupi na snagu Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa će morati da uradi vanredni obračun, odnosno da poveća maloprodajnu cijenu goriva za tri centa. U praksi bi to značilo da će gorivo od utorka biti jeftinije tri do četiri ceta, a da će mu se nekoliko dana nakon toga, na primjer u četvrtak ili petak cijena korigovati i biće skuplje tri centa, odnosno u slučaju benzina vratiće mu se cijena koja je sada na snazi.
Prema dokumentaciji iz zakona, gorivo će pri svakom obračunu biti skuplje tri centa do kraja 2029. godine, dok će od 2029. godine taj iznos biti smanjen na dva centa po litru. Svakako, Vlada će morati da utvrdi pravilnik kojim će to biti definisano, a pravilnikom će moći i da se mijenjaju naknade za obavezne rezerve naftnih derivata, koje su navedene u propratnoj dokumentaciji uz zakon.
– Sredstva za formiranje i održavanje obaveznih rezervi naftnih derivata obezbjeđuju se iz naknade za obavezne rezerve. Naknada je sastavni dio prodajne cijene naftnih derivata prije oporezivanja tih derivata i obračunava se i plaća na sljedeće naftne derivate – bezolovni benzin, gasna ulja i tečni naftni gas. Naknadu prikupljaju uvoznici naftnih derivata. Vlada utvrđuje visinu naknade na predlog Ministarstva, uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove finansija – piše u zakonu koji je predložilo Ministarstvo energetike, prije rekonstrukcije Vlade. Sada je ovaj zakon pod ingerencijom Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.
Kroz period 2024–2028. godine u kojem se planira intenzivna nabavka fizičkih rezervi naftnih derivata Uprave za ugljovodonike, planirani iznos naknade je tri centa po litru, od čega bi Upravi za ugljovodonike pripala dva centa, a uvoznicima naftnih derivata jedan cent po litru.
– Imajući u vidu da je procijenjena godišnja potrošnja motornih benzina, gasnih ulja i TNG-a na nivou od 430.000.000 litara/kg, prosječni godišnji trošak za građane i privredu na ime formiranja obaveznih rezervi u periodu 2025–2028. godine procjenjuje se u iznosu od 12.900.000 eura. Prosječni godišnji trošak za građane i privredu na ime formiranja obaveznih rezervi od 2029. godine nadalje procjenjuje se u iznosu od 8.600.000 eura. Iznos naknade u visini od tri centa je postavljen kao optimalno rješenje koje omogućava formiranje i održavanje rezervi u razdoblju do 2028. godine, nakon čega se procjenjuje da iznos naknade od dva centa omogućava kupovinu preostale obaveze u tiketima i dalje održavanje ukupnih rezervi. Visočiji iznos naknade bi omogućio brže ispunjenje obaveze, ali i imao i nesumnjiv uticaj na ukupnu ekonomsku sliku, dok bi niži iznos naknade znatno prolongirao ispunjavanje obaveze formiranja rezervi i obezbjeđivanja sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima – navedeno je u pojašnjenju akta.
