Grgić: Kapitalni budžet je skroman i ne omogućava ubrzan razvoj

Budžet je u skladu sa novom fiskalnom politikom definisanom Fiskalnom strategijom. Ona je javne finansije svela uglavnom na isplatu plata i penzija, održavanje osnovnih funkcija zdravstva i obrazovanja i vrlo skroman kapitalni budžet.

U planu ne vidim mnogo pozitivnih elemenata – možda će ih biti u samom izvršenju budžeta, ali trenutno nijesu vidljivi, ocijenio je za "Dan" ekonomista Mladen Grgić, saradnik na Fakultetu političkih nauka i bivši savjetnik predsjednika države.

– Dominira neutemeljeni optimizam i niz lijepih želja koje nijesu usklađene sa realnim stanjem. Dodatno, tu je i sjenka od 80 do 100 miliona procijenjenih za finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije, što, i pored zakonskog imperativa, nije našlo mjesto u budžetu. Dakle, krećemo iz minusa. Od svih stavki, posebno upada u oči tretman spasilačkih službi; ljudi koji su ljetos rizikovali živote da štite šume i imovinu građana, dok ih je sistem u velikoj mjeri ostavio na cjedilu. Nakon svih obećanja i tapšanja po ramenu, dočekalo ih je razočaranje. I to je, nažalost, jedna tužna slika naše politike i kapaciteta javnih finansija – kazao je Grgić.

•U javnosti je bilo polemike oko kapitalnog budžeta. Je li ovo zaista rekordan kapitalni budžet, kako tvrde iz Ministarstva finansija, ili ta konstatacija nema uporište u stvarnosti?

Mi smo stalno izloženi manipulacijama koje dolaze sa najviših adresa, a takav pristup, nažalost, postaje i manir Ministarstva finansija (MF). Nominalno, sve izgleda veće i bolje, ali inflacija stvara privid uspješne naplate prihoda i prikriva posljedice neodgovorne fiskalne politike. Ako se već hvalimo da smo duplirali BDP i prihode, postavlja se pitanje zašto nismo duplirali i kapitalni budžet, umjesto što se predstavlja da je ovaj "najveći ikad", i to svega petnaestak miliona iznad iznosa iz 2019. godine. Kao što sam ranije rekao, ako se sa planiranih 305 miliona može uraditi isto kao sa 277 miliona iz 2019. godine, onda svaka čast. Ali, inflacija jasno pokazuje da se realno može uraditi manje – najmanje za trećinu. Zato je ovo skroman kapitalni budžet, koji ne omogućava ubrzan razvoj. Pritom, ostaje nejasno koji su prioriteti. U kapitalnom budžetu ima stavki vrijednih skoro 10 milijardi, a sa ovim tempom, neke od njih bi se gradile decenijama. Dakle, sve je to dio političkog marketinga, realnost je, nažalost, drugačija.

•Kako ste vidjeli izvještaj MMF-a i da li nas izvjesno čeka usporavanje ekonomije i dalji rast cijena?

Izvještaj sam vidio upravo onako kako je i predstavljen – zabrinjavajuće. Nije rečeno ništa što dio domaće javnosti već godinu dana i sam ne ističe, ali ono što je indikativno jeste da je ovaj izvještaj eksplicitniji i manje uvijen od ranijih. Vrlo jasno ukazuje na srednjeročne i dugoročne probleme sa kojima se naše javne finansije suočavaju.

Nažalost, iz Vlade i Ministarstva finansija ponovo smo čuli interpretacije i pohvale koje MMF nije izrekao, osim kurtoaznih formulacija koje pripadaju i zemljama u znatno lošijem stanju. Evropska komisija je takođe jasno rekla da naša fiskalna politika ne obezbjeđuje ispunjavanje uslova za EU integracije ili dugoročnu održivost, ali interpretacija koja se plasira javnosti često stvara potpuno drugačiji narativ.

"Evropa sad 2" zatvorila vrata transformaciji ekonomije

•Prošlo je godinu dana od primjene programa "Evropa sad 2". Da li se nakon godinu dana može dati ocjena o tom programu, odnosno da li je bio dobar ili nije?

Možemo reći da su projekcije bile pogrešne, i ne mislim da je to slučajno. Još tada smo govorili da su očekivanja bila preambiciozna, da su rashodi potcijenjeni, a kompenzatorne mjere neadekvatne, odnosno da Fiskalna strategija nije bila fiskalno neutralna, kako se to uporno reklamiralo. Upozoravali smo da će nekontrolisano povećanje zarada, bez rasta produktivnosti i bez strukturnih reformi, dovesti do pada konkurentnosti – desilo se; pada izvoza – desilo se; rasta uvoza – desilo se; jačanja inflatornih pritisaka i stvaranja strukturne inflacije – desilo se.

Suština je da je taj program zatvorio vrata promjenama koje bi mogle transformisati našu ekonomiju i ubrzati razvoj. Sada ostaje da preraspoređujemo iz šupljeg u prazno, podižemo namete i radujemo se inflaciji – čekajući EU da nam otvori vrata dodatnim fondovima i amortizuje naše slabosti. To je trenutna realnost: zavisnost od spoljašnjih faktora, ograničen prostor za reforme i privreda koja se oslanja na sopstvenu snalažljivost.

Suština je da su poruke veoma jasne – i uskoro stižu novi nameti. Biće predstavljeni kao "usklađivanja", ali poenta je ista: crveni alarmi su upaljeni. A teret će, kao i uvijek, prva osjetiti mala privreda.

•Je li MMF jasno rekao da ne možemo više sprovoditi programe poput ES1 i ES2 i da ćemo snositi posledice u narednim godinama zbog tih reformi?

MMF nam ne govori šta smijemo, a šta ne smijemo da radimo, makar dok nemamo aranžman s njima i čuvamo ovo malo suvereniteta. Ali su nam dali jasnu dijagnozu: sa ovakvom fiskalnom politikom dugoročno srljamo u rast deficita, povećanje javnog duga i neodržive javne finansije.

Mi smo mala ekonomija – nedostatke će kratkoročno pokriti donacije, a trpjeće kapitalni budžet, zdravstvo (što već vidimo kroz probleme sa nedostatkom novca za ljekove) i obrazovanje. Upravo oni sektori koji su ključni za kvalitet života i ubrzani rast postaju žrtve populizma. To nije crnogorska specifičnost, a makroekonomski populizam svuda ima isti epilog: stagnaciju i privid razvoja, nerijetko i bolne sanacione mjere.