Odluku Vlade da razdvoji Upravu prihoda i carina (UPC) na Poresku upravu i Upravu carina bivša državna sekretarka Ministarstva finansija Mila Kasalica vidi kao učenje iz grešaka premijera Milojka Spajića.
– Strukovno vjerujem da je premijer Spajić odlučio da nauči iz grešaka, koje je napravio kao ministar finansija i socijalnog staranja u 42. Vladi Crne Gore. Onomad su prekonoćno, bez ikakve analize, u uskom krugu, dvosekundnom "pripremom" resornog ministarstva državne uprave, spojene ranije uprave – Poreska uprava i Uprava carina. U periodu april 2021 – decembar 2023. godine nisu se opravdali organizacioni ciljevi, mada ih na papiru nije ni bilo, iako svaka izmjena uredbe to zahtijeva, slijedeći odredbe Poslovnika Vlade CG – ocijenila je Kasalica za "Dan".
Vlada je prošle sedmice usvojila odluke o razdvajanju UPC. Predlogom Zakona o budžetu, kako je navela, za Upravu prihoda i Upravu carina planirano je respektivno 10,4 miliona i 11,2 miliona eura.
– Poreski segment i carinski segment nisu imali nijedan uvezujući mehanizam, osim djelimično ljudskih resursa/interne kontrole. Tada nam je ozbiljni savjetnik MMF-a, i kao kritiku i kao obavezujući savjet, otvoreno podijelio da se uprave slučajno ne spajaju. Nije bilo spremnosti da to odgovorno čujemo. Kao posvećena ranija članica tima MF-a, znam i odgovorno javno dijelim koliki se posao i napor morao uložiti da se izokrene organizacija, saradnja, timske postavke, pokuša uvezivanje IT okruženja. To je u sedam mjeseci v.d. direktorovanja (2021) gdin Aleksandar Damjanović odradio sa ozbiljno-kvalitetnim rezultatom, što potom naredne godine kao ministar finansija nije nastavio; sve su prilike da će se uporedive greške napraviti tekućim izborima direktorica u direktoratima unutar MF-a. Zato, ukoliko se ispune potrebni organizacioni i budžetski postepeni, a ne frenetični koraci, ne treba na ovu odluku premijera gledati drugačije nego: bilo je vrijeme. Međutim, to razdvajanje bi moralo da bude naklonjeno visoko-strukovnom radu u upravama. Direktor UPC Vladimir Bulajić je uspio da umanji rizike reputacije, zbog čega mu treba iskazati građansku i profesionalnu zahvalnost, dok je zbog značajnog iskustva naginjao carinicima. Poreznici su timski pokazali da umiju da izguraju prošlogodišnju krizu koju je iza sebe ostavio više nego nekvalitetni menadžer, čiji je nelegalni izbor bio i ostaje odgovornost ministra Spajića i tadašnjeg premijera Abazovića. I, važnije, poreznici više ne smiju da ostanu u zapećku institucionalnih podrški. Inspektorski segment konačno mora da se restrukturira i da se zaustavi javna i skoro-pa-nedostojna drobljavina da neko nešto naplaćuje, kad su poreski obveznici besprekorno dokazali da ispunjavaju obavezujuću zakonsku odgovornost prijave, obračuna i plaćanja obaveza, a što je u prethodnih 40-ak mjeseci obezbijedilo privid stabilnosti javnih finansija – navela je Kasalica.
Od 2020. godine su se često mijenjale organizacije državnih uprava ili su se mijenjala imena uprava samo iz razloga da bi se promijenili direktori uprava. Pitali smo Kasalicu da li sumnja da se iza razdvajanja UPC krije možda promjena sadašnjeg direktora.
– Ostajem profesionalno da vjerujem, da je nakon kraha izbora UPC direktora iz aprila 2022. premijer spreman da zaustavi lutanje hodnicima/ čekalice u kabinetima/ lobiranja neznavenih kćerki i sličnih "pritisaka" prilikom odgovornih odlučivanja. Iskustvene spoznaje prošlogodišnje katastrofalne greške u izboru UPC direktora bi trebalo unijeti u institucionalne jačine timskih memorija o tome kako reformisati regrutaciju i udaljiti je od političkih prljavih trgovina – kazala je ona.
Istakla je da se razdvajanjem Uprave prihoda i carina neće ništa promijeniti po pitanju naplate poreza i carina.
– Organizacioni fokusi ka dvije uprave su podrška procesu EU pridruživanja (poglavlja: 16 i 29). Neumanjena podrška bi trebalo da bude oko ulaganja u unapređenje IT sistema. Nažalost, ministri Damjanović/Spajić su potrebe vezali za nedovoljno jake projekte iz kredita koji se mora vratiti Svjetskoj banci, koja takođe u Crnoj Gori nije naučila da projekti, koji se potpišu u ime poreskih obveznika, predstavljaju aktivnosti i proizvode i softvere, koji moraju da služe sistemu. Ovo bi značilo da tekući premijer mora ukloniti jeftinu "gvozdenu šapu" da se IT softveri/ukupni hardveri (više poreznici nego carinici) naručuju iz netransparentnih regionalnih šem(ic)a, a onda posao moraju da odrade par top-ljudi, koji se potom niti nagrade niti im se uvaži nemjerljiv doprinos, ali se zato vjeruje u tobožnju strukovnost istrošenih političkih profila, iza kojih nije ostao nijedan stabilan IT sistem u državnoj upravi – zaključila je Kasalica.
