Crna Gora nema zakon koji reguliše oblast digitalne imovine, iako je Vlada Crne Gore 2020. godine najavila izradu Zakona o kriptovalutama. Izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma usvojenim u februaru djelimično se reguliše tržište kriptovaluta uvođenjem Registra pružalaca usluga povezanih sa digitalnom imovinom.

Kriptovalute su digitalni oblici novca koji nemaju fizički oblik poput novčanica ili kovanica.

Trgovina kriptovalutama se obavlja preko specijalizovanih digitalnih platformi – kriptoberzi koje funkcionišu kao mjenjačnice i  na kojima korisnik otvori nalog, verifikuje identitet i kupuje ili prodaje digitalnu imovinu po tržišnoj cijeni.

U Crnoj Gori nije zabranjen transfer novca sa bankovnog računa na platforme za trgovinu kriptovalutama, ali se se one u bankama i registrovanim kriptomjenjačnicama ne mogu zamijeniti za „pravi" novac.

Zbog toga građani pribjegavaju tzv. over-the-counter trgovini, gdje korisnici kriptovalutu mijenjaju direktno preko posrednika, Telegram grupa ili privatnih oglasa. Takva razmjena najčešće podrazumijeva lični susret i isplatu u gotovini, bez nadzora države i bez obaveze primjene mjera provjere klijenata (KYC).

Kriptostručnjak i tvorac crnogorske digitalne valute Perper, Ivan Joličič, ističe da su osim crnogorskih kriptodilera na teritoriji Crne Gore prisutni Rusi i Ukrajinci.

- Koga god u Podgorici da pitate a da ima veze sa kriptom ima svog 'dilera'. Korisnici su kriptoinvestitori ali i stranci – naročito Rusi, Ukrajinci i Turci, kojima je često to jedini način da prebace novac za život ovdje. Oni nekako moraju plaćati troškove života u Crnoj Gori, a banke nerado ili nikako žele da im otvore račune - kazao je Joličić BIRN-u.

- Takođe, neke firme bi se radije naplaćivale od stranih mušterija preko kriptovaluta što zbog visokih provizija u bankama, što zbog tromosti sistema - dodao je on.

BIRN je identifikovao kriptomjenjačnice na Telegram grupama i različitim forumima koje posluju na nivou Balkana ili samo u Crnoj Gori.

Broj korisnika se kreće od nekoliko desetina do nekoliko hiljada članova, a na grupama se objavljuju ponude za mijenjanje kriptovaluta za novac i obrnuto. Navode se i količine koje se žele zamijeniti, kursne razlike, provizije i tačne lokacije na kojima se vrši transfer. Na grupama se nude oglasi za razmjenu novca vrijednog od nekoliko stotina do nekoliko desetina hiljada eura.

Za direktno mijenjanje kriptovaluta u Crnoj Gori se koristi Telegram grupa Обмен Валют Montenegro (Mjenjačnica valuta) koja ima preko sedam hiljada članova, a komunikacija na njoj se odvija na ruskom jeziku. U opisu Telegram grupe navodi se da je njen cilj povezivanje ljudi širom Crne Gore za razmjenu kriptovaluta, a u pravilima se savjetuje da za sigurnu razmjenu članovi trguju isključivo sa verifikovanim učesnicima, čiji oglasi sadrže odgovarajuću oznaku.

Preporučuje se i da se transakcije sprovode „samo lično na javnim mjestima uz sve potrebne mjere opreza". Pojašnjava se i da su svi verifikovani nalozi prošli video verifikaciju korišćenjem podataka iz pasoša kao i da takvi učesnici mogu mijenjati kriptovalute onlajn i bez ličnog susreta.

Pravila grupe nalažu i da svi članovi pristaju da se pridržavaju principa i vrijednosti slobodnog društva uz priloženi link koji vodi na rusku Vikipediju, gdje je objašnjen „Princip neagresivnosti".

Na logou Telegram grupe i u imenu administratora nalaze si simboli zajednice Montelibero iz Pečurica kod Bara o kojoj je BIRN pisao u martu ove godine. Montelibero je zajednica libertarijanaca osnovana 2021. godine koja sebe opisuje kao „slobodno društvo" zasnovano na principima anarhokapitalizma i posjeduje sopstvenu kriptovalutu EURMTL.

Administrator Telegram grupe nije odgovarao na pitanja BIRN-a, dok član Savjeta Montelibera, Viktor Korb, tvrdi da ta organizacija nije povezana sa Telegram grupom.

- Montelibero nema nikakve veze ni sa „kriptoberzama" ni sa pomenutom Telegram grupom. Pitanja u vezi sa korišćenjem simbola Montelibero projekta treba uputiti onima koji ih koriste - kazao je Korb BIRN-u.

Višemilionske transakcije preko kriptodilera

Novinar BIRN-a je putem oglasa za razmjenu kriptovaluta kontaktirao više osoba kako bi zamijenio digitalnu valutu za novac, nakon čega se sastao sa kriptodilerom iz jedne crnogorske opštine. Novinar se kriptodileru predstavio kao građanin koji želi da razmjeni kriptovalutu.

Proces razmjene trajao je nekoliko minuta, a oko 70 USDT (Teter) kriptovalute sa wallet adrese novinara (aplikacije na kojoj se čuva digitalni novac) prebačeno je na kriptonovčanik dilera, uz proviziju od 5 eura. Nakon toga novinaru je isplaćena unaprijed dogovorena suma od 60 eura prema važećem kursu za razmjenu.

Analiza koju je BIRN sproveo preko platforme Global Ledger, pokazala je da su preko wallet adrese kriptodilera sa kojim je izvršena razmjena u periodu od godine sprovedene milionske transakcije. Global Ledger je jedan od najpoznatijih sistema za blockchain forenziku i procjenu rizika kriptoadresa.

BIRN je analizu walleta preko platforme Global Ledger sproveo uz podršku Amita Levina, kriptostručnjaka i bivšeg tužioca u izraelskom državnom tužilaštvu gdje je vodio odjeljenje sajber jedinice.

Analiza je pokazala da je sa walleta kriptodilera u periodu od oktobra 2024. do oktobra ove godine ostvareno 2.397 transakcija, od čega je primljeno 2.056 a poslato 341. Wallet koji je analiziran kreiran je u oktobru prošle godine.

Ukupna vrijednost uplata u tom periodu iznosila je 9 miliona dolara, dok je isplaćeno 8,2 miliona.

Analiza transakcija je pokazala da je najveća pojedinačna uplata iznosila 440 hiljada dolara, dok je najveća isplata bila iznad pola miliona dolara. Nekoliko pojedinačnih transakcija iznosilo je više od 100 hiljada dolara.

Transferi su uglavnom sprovođeni preko poznatih kriptoberzi Binance i Gate.io a oko 75 odsto transakcija organizovano je na berzama niskog rizika. Analiza je pokazala da je četvrtina transakcija bila srednja ili visokorizična, dok je aplikacija Global Ledger adresi kriptodilera dodijelila srednji ukupni rizik (GL-score 45 od 100). To znači da većina transakcija dolazi sa sigurnijih berzi, ali da postoje i kontakti sa rizičnim izvorima.

Dodjeljeno je više pojedinačnih oznaka visokog rizika, uključujući povezanost sa blokiranim sredstvima, visokorizičnim berzama, izvještajima o hakovanju i entitetima pod sankcijama američke vladine agencije FinCEN koja se bori protiv pranja novca.

Visokorizične berze (High Risk Exchange) su platforme koje posluju sa slabim procedurama za provjeru klijenata (Know Your Customer – KYC) ili potiču iz visokorizičnih jurisdikcija. Blokirana sredstva (Blocked Funds) označavaju imovinu povezanu sa zamrznutim ili sankcionisanim walletima.

Kriptostručnjak, Amit Levin, tvrdi da ti obrasci ukazuju na kontakt kriptodilera sa sredstvima koja su možda potekla iz kompromitovanih ili sankcionisanih izvora koji zahtijevaju dubinsku analizu.

- Ukoliko istražitelj naiđe na profil srednjeg rizika sa kritičnom izloženošću visokom riziku, prvi korak bi trebalo da bude sprovođenje klaster analize kako bi se mapirali povezani novčanici, a zatim slanje direktnih (VASP-to-VASP) zahtjeva berzama kao što su Binance ili Gate.io radi identifikacije korisnika iza toka novca. Kombinovanje toga sa javno dostupnim podacima i off-chain podacima je najefikasniji način da se novčanik poveže sa stvarnim pojedincima ili entitetima - kazao je Levin BIRN-u.

VASP-to-VASP zahtjev je direktan upit jedne institucije drugoj u kojem se traže podaci o korisniku koji stoji iza određenog novčanika ili transakcije. Off-chain podaci su informacije koje nijesu zabilježene na blokčejnu, ali pomažu u identifikaciji korisnika i razumijevanju transakcija.

Iz Uprave policije kazali su BIRN-u da Sektor za finansijsko-obavještajne poslove raspolaže odgovarajućim institucionalnim i tehničkim kapacitetima za sprovođenje on-chain analiza i praćenje tokova virtuelne imovine na javnim blockchain mrežama.

- Ovaj Sektor koristi Chainalysis Reactor, specijalizovani alat za naprednu analitiku transakcija na blockchainu, takođe je i korisnik platforme Kodex koja omogućava sigurno upravljanje zahtjevima za dobijanje off-chain podataka od pružaoca usluga kriptoimovine - rekli su iz policije.

- Sektor za finansijsko-obavještajne poslove takođe ima uspostavljene partnerske kanale saradnje kao članica Egmont grupe za razmjenu finansijskih obavještajnih podataka - dodali su.

Nakon što mu se novinar BIRN-a obratio za razmjenu kriptovalute Bitcoin vrijedne 70 eura jedan kriptodiler koji pruža usluge širom Balkana odgovorio je da „ne radi sa količinama manjim od 10 hiljada eura".

Kriptomat u Tivtu nije upaljen

Da se u Crnoj Gori kriptovalutama trguje i preko kriptomata otkriveno je u junu 2023. kada je bankomat za kriptovalute otkriven u salonu Prive u Tivtu. Tadašnji ministar finansija Aleksandar Damjanović tvrdio je da je kriptomat povezan sa britanskim državljaninom Džordžom Kotrelom.

Kotrel je krajem jula 2016. godine uhapšen u SAD zbog optužbi za pranje novca, prevare i ucjene, a nakon što je potpisao sporazum o priznanju krivice odslužio je 8 mjeseci zatvorske kazne.

Tadašnji pravni zastupnik kluba za igre na sreću salona „Prive" Ratko Pantović je u junu 2023. godine kazao da vlasnik kriptomata nije Kotrel već kompanija „Global Trust Limited". Damjanović je tvrdio da je u Crnoj Gori poslovanje kriptovalutama nelegalno zbog nepostojanja zakona, dok su iz Centralne banke Crne Gore u avgustu 2023. godine kazali da je poslovanje kriptovalutama slobodno.

Tokom kontrole salona „Prive" Poreska uprava nije utvrdila nepravilnosti. Iz Poreske uprave i Uprave policije nisu dostavili BIRN-u dokumentaciju vezanu za kontrolu kriptomata pozivajući se na tajnost podataka.

Adresa advokatske kancelarije Pantović se navodi na sajtu coinatmradar kao lokacija na kojoj se nalazi kriptomat. Taj sajt mapira kriptomate širom svijeta. Prema podacima sa tog sajta kriptomat u Tivtu instaliran je 10. februara 2023. godine, ali se navodi da prema ocjenama korisnika trenutno nije u funkciji.

Jedan korisnik sajta je 8. aprila ove godine napisao da se aparat nalazi u u advokatskoj kancelariji ali da nije upaljen. Na pitanja BIRN-a nisu odgovarali ni iz advokatske kancelarije Pantović.

BIRN je u seriji istraživanja ukazao da se u Crnoj Gori kriptovalute koriste za kupovinu nekretnina i automobila ali da transakcije nijesu registrovane u poreskom i pravnom sistemu države. Zbog nepostojanja pravnog okvira nadležne institucije nemaju precizne podatke o kriptovalutama koje posjeduju javni funkcioneri.

Državne institucije ne vide kriptodilere

Na pitanje da li kontrolišu razmjenu kriptovaluta koja se sprovodi preko dilera i Telegram grupa iz Poreske uprave su kazali BIRN-u da je oporezivanje moguće samo kod zakonski prepoznatih djelatnosti.

- Do momenta zakonskog normiranja digitalne imovine i njenog prometa nismo u mogućnosti preduzimati bilo kakve radnje. Nakon donošenja zakonskog rješenja, Poreska uprava će blagovremeno preduzimati radnje iz svoje nadležnosti - kazali su iz Poreske uprave.

Iz Uprave policije su kazali BIRN-u da je oblast trgovine kriptovalutama do skoro bila neregulisana, zbog čega posjedovanje kriptoimovine nije bilo zabranjeno.

Izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma koje je Skupština usvojila 28. februara predviđeno je uvođenje Registra pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom, koji su dužni da primjenjuju mjere poznavanja i praćenja klijenta (KYC) prilikom svake transakcije kriptovaluta većoj od 1.000 eura.

Komisija za tržište kapitala određena je kao nadležno tijelo za uspostavljanje i vođenje Registra, dok je rok za uspostavljanje registra sredina decembra. Iz Komisije za tržište kapitala kazali su BIRN-u da su nakon usvajanja izmjena zakona stavljene pod nadzor aktivnosti koje se odnose na čuvanje i razmjenu kriptovaluta.

- Aktivnosti fizičkih i pravnih lica koja nude zamjenu kriptovaluta za novac putem društvenih mreža predstavljaju neregulisanu ili 'sivu zonu'. Ukoliko lica koja pružaju te usluge nisu registrovana i ne postupaju u skladu sa zakonom, njihove aktivnosti mogu se smatrati nelegalnim. Posebno ako postoji sumnja u pranje novca, neovlašćeno pružanje finansijskih usluga ili izbjegavanje propisanih mjera kontrole - naveli su iz Komisije.

- Komisija aktivno radi na jačanju kapaciteta, zapošljavanju dodatnog kadra i uspostavljanju sistema za praćenje i kontrolu poslovanja subjekata iz oblasti kriptoimovine - dodali su.

Oni su naglasili da rade na uspostavljanju registra i sistema evidencije, navodeći da se prva registracija očekuje nakon donošenja Pravilnika i stupanja na snagu sistema procjene. Iz Komisije su kazali i da će pitanja kontrole transakcija biti dodatno uređena kroz interne akte i mehanizme nadzora.

Međutim, stručnjak za kriptovalute Ivan Joličič smatra da je zakon nedorečen, jer je za upis u registar potrebno prijaviti djelatnost iako ona nije zakonski definisana.

- Osoba koja se bavi vaninstitucionalnom trgovinom kriptovalutama morala bi se prijaviti u registar i raditi identifikaciju svakog korisnika (KYC) što trenutno nije slučaj. Zakon je tek sada nedorečen, a čini mi se da je to već nelegalna aktivnost koju kriptodileri obavljaju baš zbog nepoštovanja Zakona o sprečavanju pranja novca - kazao je Joličić.

Naplata poreza tek nakon usvajanja zakona

Evropska komisija je u junu 2023. godine donijela MiCA regulativu (Markets in Crypto-Assets Regulation) kojom se uređuje regulatorni okvir za digitalnu imovinu. Premijer Milojko Spajić je 20. septembra na platformi Connectuj.me u Podgorici najavio da bi Crna Gora uskoro trebalo da dobije zakon po evropskim standardima koji uređuje ovu oblast. Iz Ministarstva finansija su kazali BIRN-u da predlog zakona nije planiran za 2025. godinu.

Ministarstvo finansija je u međuvremenu stavilo na javnu raspravu nacrte zakona kojima bi trebalo regulisati oblast digitalne imovine. Izmjenama Zakona o kreditnim institucijama definisan je pojam digitalne imovine a kreditnim institucijma će biti omogućeno da pružaju i usluge vezane za kriptovalute, uključujući čuvanje digitalnih tokena, vođenje platformi za trgovanje i posredovanje u transakcijama.

Izmjenama Zakona o poreskoj administraciji crnogorsko zakonodavstvo trebalo bi da bude usklađeno sa direktivom EU koja se odnosi na automatsku razmjenu informacija o kriptoimovini.

Iz Ministarstva finansija tvrde da će time biti omogućeno crnogorskim poreskom organima da automatski razmjenjuju informacije o digitalnoj imovini sa nadležnim institucijama država članica EU i drugih država. Navode da će pružalac usluga povezanih sa kriptovalutama biti u obavezi da prikuplja podatke i vodi evidenciju korisnika, što uključuje informacije o nalozima, transakcijama i prihodima od kriptovaluta. Upisom u Registar pružalaca usluga oni će morati da podnesu prijavu kod poreskog organa.

- Kada je u pitanju oporezivanje kriptoimovine, ukazujemo da će Ministarstvo finansija nakon stupanja na snagu zakona kojim će se regulisati kriptoimovina, pristupiti izmjenama poreskih propisa kojim će biti uređen poreski status kriptoimovine - kazali su iz Ministarstva finansija.

(birn.me)