U Crnoj Gori tržište kriptovaluta još uvijek ne posjeduje potpuno pravno utemeljenje, što stvara i šanse i rizike za investitore, institucije i državne organe.
U Crnoj Gori donedavno nije postojao poseban zakon koji bi direktno regulisao kriptovalute.
Transakcije kriptovalutama su se odvijale u pravnoj "sivoj zoni" – formalno nisu izričito zabranjene, ali nisu ni jasno legalizovane.
Krajem februara 2025. parlament Crne Gore usvojio je izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma (AML zakon) kojima je prvi put u normi uvedena regulativa koja se odnosi na kripto imovinu, transakcije i srodne usluge.
Prema izmjenama, kripto aktivi su definisani kao "digitalne predstavke vrijednosti ili prava koje se mogu prenijeti i čuvati elektronski koristeći tehnologiju distribuiranog registra (DLT) ili slične sisteme" – uključujući tokene koji predstavljaju elektronski novac.
Ovim je Crna Gora napravila prvi pravni korak ka uključenju kriptovaluta u svoj regulatorni okvir.
Advokat Damir Lekić za "Dan" je istakao da kriptovalute u Crnoj Gori još uvijek nijesu zakonsko sredstvo plaćanja i da ne postoji poseban zakon koji reguliše njihovu upotrebu.
– Kupovina, prodaja i razmjena kriptovaluta nijesu zabranjene – rekao je, naglasivši da se te transakcije u praksi najčešće obavljaju između fizičkih i pravnih lica.
Zamjena kriptovaluta za novac, dodao je, može se obaviti putem redovnih i onlajn mjenjačnica, kao i preko poznatih platformi poput "Binance", "Coinbase" ili "Peer-to-Peer".
– U Crnoj Gori nema registrovanih kripto mjenjačnica ni kripto bankomata, pa se razmjena najčešće vrši preko inostranih internet sajtova – istakao je Lekić.
On je pojasnio da u većini zemalja Evropske unije i svijeta kriptovalute mogu biti zamijenjene u kripto mjenjačnicama kao što su "Bitstamp" i "Binance", preko kripto bankomata ili kod licenciranih brokera koji posluju u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca (AML) i identifikaciji klijenata (KYC).
– Postoji i mogućnost neformalne razmjene – dogovorom između dva fizička lica, kada jedno lice drugom preda određenu količinu kriptovaluta, a zauzvrat dobije novac ili drugu digitalnu valutu – rekao je Lekić.
Na pitanje da li u Crnoj Gori postoji pravno lice ovlašćeno za kupovinu i zamjenu kriptovaluta, odgovorio je da takvo lice ne postoji.
– Na dan sačinjavanja ovog teksta u Crnoj Gori nema nijednog pravnog, kao ni fizičkog lica koje je ovlašćeno i registrovano za obavljanje djelatnosti razmjene i trgovine kriptovalutama. Razlog je jasan – još uvijek ne postoji zakon o digitalnoj imovini, ni regulatorni okvir koji bi omogućio izdavanje dozvola i odobrenja za rad – naglasio je.
Lekić je pojasnio da postoje dva tipa elektronskih novčanika – "custodial", nadzorovani, i "non-custodial", samostalni.
– U prvom slučaju korisnik otvara novčanik preko internet platformi poput `Binance` ili `Coinbase`, i njegov identitet je poznat jer mora da prođe KYC verifikaciju – rekao je.
– U drugom, `non-custodial` novčaniku, korisnik sam upravlja sredstvima preko aplikacija kao što su `Trustwallet` ili `Metamask`. Identitet nije poznat, jer se novčanik kreira bez ličnih podataka – samo preko takozvane `seed fraze`, nasumično izabranih dvanaest riječi koje predstavljaju jedini ključ za pristup – dodao je Lekić.
Istakao je da vlasnik novčanika ne mora biti registrovan na internet platformi, jer se kod samostalnih novčanika registracija ne zahtijeva.
Govoreći o mogućnostima utvrđivanja izvršenih transakcija, Lekić je podsjetio da je blockchain javna tehnologija.
Dodao je da, međutim, identiteti fizičkih lica ne mogu biti utvrđeni samo na osnovu adrese, jer blockchain ne sadrži lične podatke.
– Identifikacija je moguća samo ako je novčanik povezan sa verifikovanim nalogom na platformi – naveo je Lekić.
Podsjetio je da su banke, brokeri, mjenjačnice i kripto platforme dužne da prate transakcije u realnom vremenu i prijavljuju sumnjive aktivnosti, kao što su neuobičajeno veliki transferi ili česti prenosi sredstava.
– Cilj je da se obezbijedi transparentnost porijekla novca i onemogući ulazak `prljavog` kapitala u legalne tokove – naglasio je.
Lekić je pojasnio da fizičko lice iz Crne Gore može jednostavnom registracijom na internet platformi za trgovinu kriptovalutama izvršiti kupovinu ili prodaju bilo koje valute sredstvima koja posjeduje na svom bankovnom računu.
– Razlog što bi neko izabrao da trguje preko `non-custodial` novčanika, a ne preko ovlašćene platforme, jeste manja provizija ili želja da sačuva anonimnost – rekao je.
– U tom slučaju nigdje se ne ostavlja trag o imenu i prezimenu vlasnika – dodao je.
