Nadležne institucije, a shodno svojim nadležnostima, treba hitno da postupe i zaustave sve aktivnosti u koritu rijeke Morače, na potezu od ušća rijeke Sitnice do Vukovačkog mosta, tj. u okviru druge zone zaštite izvorišta Bolje sestre, kako bi se, shodno studiji Hidrogeološka analiza izvorišta Bolje sestre koju je Društvo realizovalo iz granta EBRD, korito rijeke Morače na ovom potezu vratilo u prvobitno stanje, poručio je predsjedik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić.

Prema njegovim riječima, nekontrolisano, odnosno prekomjerno vađenje šljunka jeste osnovni uzrok pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre. On je dodao da na negativne posljedice eksploatacije šljunka Regionalni vodovod Crnogorsko primorje ukazuje već godinama unazad, ali se situacija nažalost nije popravljala.

- Eksperti koji su radili studiju "Hidrogeološka analiza izdašnosti izvorišta Bolje sestre", istakli su da zaustavljanje pada izdašnosti zavisiće od dosljednog sprovođenja dvije glavne mjere koje su predložene i to: zaustavljanje dalje eksploatacije šljunka i produbljivanja korita rijeke Morače koje remeti hidrauličku vezu sa povezanim aluvijanom izdani i smanjuje prihranjivanja izvorišta, i izgradnje betonske brane (ustave) na Morači koja treba da popravi i uspostavi tu hidrauličku vezu u pređašnji inteizitet, ili pak blisko pređašnjem - naglasio je on.

Lakušić je ukazao da bi se ovo sprovelo potrebno je da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma; Ministarstvo ekonomskog razvoja, Uprava za vode, Uprava za inspekcijske poslove, Uprava policije osmisle i uspostave efikasniji oblik zaštite korita Morače od svake nelegalne ili nekontrolisane aktivnosti i preduzmu sve zakonske mjere radi zaštite izvorišta Bolje sestre.

- Ugrožavanje izvorišta Bolje sestre, trajno uništavanje korita rijeke Morače i priobalja, te uskraćivanje državnog budzeta za milione evra neplaćenih nadoknada, samo su neke od posljedica nelegalnog iskopavanja pijeska i šljunka iz korita i na obali rijeke Morače. Šljunak i pijesak iz korita Morače predstavljaju javno dobro Crne Gore. U biznisu u kome se, i kad se, posluje po zakonu, okreću se ogromne količine novca, dnevna zarada mjeri se hiljadama evra, a godišnji profit na stotine miliona, dok su nadoknade državi minimalne. Radi se o veoma moćnoj grupaciji, s dobrim i uticajnim vezama u samom vrhu vlasti - istakao je Lakušić.

On je podsjetio da je država krajem prošle godine krenula u obračun sa nelegalnim eksploatatorima, pa je onda zastala ne objašnjavajući svoje postupke, osim da je građevinska mafija jača od države.

- Sud pravde u Crnoj Gori nije ni okrznula šljunkarsku mafiju koja se bogati organizovanom nelegalnom eksploatacijom šljunka. Tok gotovine ogromnih količina novca zarađenog nelegalnom eksploatacijom šljunka takođe su velika nepoznanica, pa mnogi ističu da se njime i kupuje ćutanje nadležnih institucija, koje deceniju ipo ne uspijevaju da se suprostave ovoj vrsti kriminala. Nedostatak kontrole, neuspješna primjena zakona u ovoj oblasti, ali i blaga kaznena politika, idu na ruku svima koji to i čine - smatra on.

Međutim, kako je napomenuo, direktna šteta koju devestatori nanose, nepovratno uništavajući ekosistem rijeke, daleko je veća od one finansijske.

- Iza bagera ostaju krateri u kojima se odlaže otpad na obali rijeke Morače, koja liči na površinu Marsa. Nelegalni eksploatatori šljunka i pijeska na način na koji uništavaju rijeku Moraču i njene vodotoke, slobodno se mogu nazvati šljunkarskom mafijom - dodao je on.

Lakušić je jasan - pristup institucija prema nelegalnim aktivnostima u koritu i na obali rijeke Morače mora biti energičniji, ne rješavajući ovaj ogromni problem, dovodi se u pitanje normalno snadbijevanje vodom crnogorskog primorja.

 - Zbog ovakvog odnosa šljkunkarske mafije prema koritu rijeke Morače i izvorištu Bolje sestre, za posljedicu može imati direktni uticaj i na turizam od kojeg država ubira oko milijardu eura - zaključio je on.