Najveći rast cijena zabilježen je u kategoriji hrana i bezalkoholna pića, gdje je na godišnjem nivou rast cijena iznosio 37,5 odsto u 2022, 2023. i 2024. godini. Rast cijena u toj kategoriji je usporio u 2024. godini i iznosio je 1,4 odsto, ali je u 2022. godini bio 22,6 odsto, a u 2023. godini 10,7 odsto. Naravno, svi smo mi svjedoci da su pojedini artikli dva puta skuplji u odnosu na kraj 2021. godine.
Cijene mesa su za tri godine porasle 35,2 odsto. U 2022. godini rast je iznosio 20,4 odsto, godinu kasnije devet odsto, dok su lani porasle tri odsto. Kada je u pitanju kategorija mlijeko, sir i jaja, tu je rast za tri godine iznosio 39,6 odsto, iako su u posljednje dvije godine cijene padale. U 2023. godini 3,9 odsto, a u 2024. godini 0,3 odsto. Ipak, zbog nevjerovatnog rasta u 2022. godini od 47,8 odsto, ovi proizvodi su, kada se gleda trgodišnji period, skuplji za skoro 40 odsto.
U posljednje dvije godine cijena voća pala je za 4,6 odsto, odnosno jedan odsto u prošloj godini, ali je njihova cijena od kraja 2021. godine veća za 16,8 odsto. U 2024. godini je pala i cijena povrća za 8,4 odsto, dok je njen rast u 2022. godini iznosio skoro 30 procenata.
Od kraja 2021. godine zabilježen je rast cijena odjeće i obuće za preko 23 odsto, alkoholnih pića i duvana 13,4 odsto, stanovanja, vode, struje i gasa 27,2 odsto... Usluge u restoranima i hotelima u posljednje tri godine porasle su preko 38 odsto. Rast je bio konstantan kod restorana i hotela i iznosio je u 2022. godini 11,6 odsto, pa 14,2 odsto i lani 8,4 odsto. Kada su u pitanju samo restorani, rast u prošloj godini je iznosio 7,4 odsto, a godinu ranije 11,8 procenata.
Visoke cijene roba i usluga i njihov konstantan rast od 2022. godine razlog su velikog nezadovoljstva građana, kako u Crnoj Gori, tako i u regionu. Tako su u Hrvatskoj prošle sedmice građani odlučili da bojkotuju prodavnice, a vođeni takvim primjerom i u Crnoj Gori se sprema bojkot prodavnica za petak, 31. januar. Reakcije na poziv za bojkot su različite, i dok jedni pozivaju na bojkot, smatrajući da će tako natjerati trgovce da smanje visoke cijene, drugi smatraju da to ne treba raditi, te da treba od Vlade tražiti da smanji akcize na brojne proizvode, a ne od trgovaca da smanje marže.
"Dan" je juče poslao pitanja svim većim trgovačkim lancima u vezi sa najavljenim bojkotom. Pitali smo ih kako gledaju na najavljeni bojkot, te hoće li šta preduzeti tim povodom.
Iz "Volija" nam je rečeno da su ranije rekli sve što su imali po pitanju cijena, te da nemaju ništa novo da dodaju. A ranije su kazali da su cijene porasle na globalnom nivou, te da cijene kod nas nisu veće nego u regionu.
– Marže nisu, niti će biti razlog inflacije. Kompanija "Voli" u svom lancu marketa primjenjuje najniže marže koje mogu osigurati stabilno i neometano poslovanje – kazali su ranije iz te kompanije.
U Hrvatskoj je na dan bojkota znatno pao promet u trgovinama, a prema informacijama dijela medija, na dan bojkota u marketima su bili nuđeni proizvodi na popustu i do 50 odsto.
Vlada se sa inflacijom borila pomoću akcije "Limitirane cijene" ili ranije "Stop inflaciji", gdje su ograničavane marže i na taj način je suzbijana inflacija.
