Ministarstvo finansija dostavilo "Danu" podatke o zaduženju: Vlada pozajmila 1,35 milijardi eura za godinu
Ministarsvo finansija (MF) je u ovoj godini pozajmilo 1,35 milijardi eura, shodno Zakonu o budžetu i odluci o zaduživanju za 2025. godinu, kojima je predviđena mogućnost zaduženja do 900 miliona za finansiranje budžetskih potreba, kao i dodatnih 500 miliona za stvaranje fiskalne rezerve za potrebe refinansiranja i otplate duga u 2026. i 2027. godini. Iz MF-a, koje vodi Novica Vuković, kazali su nam da su početkom drugog kvartala emitovali euroobveznice i zadužili se 850 miliona, zatim u novembru su se emisijom obveznica na domaćem tržištu zadužili skoro 50 miliona, a početkom decembra pozajmili još 450 miliona od sedam međunarodnih institucija, što je ukupno 1,35 milijardi eura.
– Početkom drugog kvartala uspješno je emitovana euroobveznica na međunarodnom tržištu u iznosu od 850 miliona eura, koja je omogućila urednu otplatu obveznica iz 2018. godine u iznosu od 500 miliona eura i obezbijedila nesmetano funkcionisanje budžeta u ovoj godini. Poseban značaj ima činjenica da je u novembru prvi put uspješno realizovana emisija državnih obveznica namijenjenih građanima i privredi, čime je otvoreno potpuno novo finansijsko tržište u Crnoj Gori. Građani i privreda investirali su ukupno 49,87 miliona eura. Nadalje, početkom decembra, Ministarstvo finansija je na vrijeme obezbijedilo fiskalnu rezervu od 450 miliona eura za 2026. i 2027. godinu, kada Crnu Goru očekuju najveće obaveze po osnovu javnog duga, od oko 1,6 milijardi eura, od čega oko 1,2 milijarde dospijeva u 2027. godini. Ovaj aranžman zaključen je sa međunarodnim institucijama – Merrill Lynch International, MUFG Bank, Société Générale, OTP Bank, Erste Group, AKA Ausfuhrkredit-Gesellschaft i Eurobank Private Bank Luxembourg – precizirali su iz MF-a.
Danas je, kako su naveli, stanje depozita države oko 830 miliona eura, što je direktna posljedica odgovorne politike da se sredstva iz zaduženja ne troše na tekuće potrebe, već da se čuvaju kao fiskalna rezerva za buduće obaveze. Istakli su i da projekcije pokazuju da će javni dug na kraju godine iznositi 56,9 odsto BDP-a, te da to potvrđuje da se zaduženja ne troše, već čuvaju kao depoziti do momenta otplate duga.
Od početka godine do danas, kako su kazali, država je otplatila oko 770 miliona eura glavnice javnog duga, dok je oko 135 miliona eura kamata isplaćeno iz tekućih prihoda, a što je još jedan dokaz da se zaduženje ne koristi za pokrivanje potrošnje, već za uredno servisiranje ranijih obaveza.
– Zbog svega navedenog, važno je da građani razumiju da zaduženja koja država ugovara služe otplati postojećeg duga, finansiranju kapitalnih projekata i obezbjeđenju fiskalne rezerve, a ne budžetskoj potrošnji ili tekućim troškovima. Sredstva koja se trenutno ne koriste nalaze se na depozitnim računima države i predstavljaju upravo fiskalnu rezervu, što je vidljivo kroz projekcije i kretanje neto javnog duga. Za razliku od političkih narativa koji pokušavaju da stvore sliku neodgovornog zaduživanja, istina je da se država zadužuje planski, kontrolisano i isključivo u okviru zakonskih limita. Naglašavamo, sve potrebe budžeta za 2025. godinu su već obezbijeđene i ne postoji nikakva potreba za dodatnim zaduživanjem do kraja godine –zaključili su iz MF-a.
