U obraćanju prisutnima, Milatović je istakao da je ovo prilika da odamo priznanje onima koji svojim radom, inovativnošću i posvećenošću doprinose jačanju naše ekonomije i predstavljaju stub razvoja našeg društva. Naglasio je da kao ekonomista i kao bivši ministar ekonomskog razvoja uvijek u okviru ovog događaja daje osvrt na ekonomsku situaciju u zemlji.
- Sumirajući ekonomske rezultate u godini za nama, možemo reći da je ona bila izazovna. Nakon prosječnog rasta od više od 6% u periodu 2022-2023, u 2024. godini je ostvaren realni rast BDP-a od 3%, što je ispod očekivanja - poručio je Milatović.
Ukazao je na tri glavna razloga koja su uslovila usporavanje ekonomskog rasta.
- Pod jedan – istrošen je model rasta koji se bazira na ekspanziji finalne tražnje. Naime, da se zaključiti da je program Evropa sad 1 imao značajne pozitivne efekte na ekonomski rast, za razliku od programa Evropa sad 2. Najvidljiviji efekti jednog i drugog programa zapravo mogu se vidjeti kroz uporedbu kvartalnog ekonomskog rasta koji je u drugom kvartalu 2022. godine, kada je došlo do pune implementacije programa Evropa sad 1, bio 13%, za razliku od svega 2.9 % koliko je iznosio kvartalni rast u četvrtom kvartalu prošle godine, nakon implementacije programa Evropa sad 2. Crnoj Gori je potreban novi – održivi model ekonomskog rasta baziran na znanju, inovacijama i značajnijoj industrijskoj proizvodnji - kazao je Milatović.
Kao drugi razlog, predsjednik države je naveo turizam, kao vodeću privrednu granu u našoj zemlji, koji je u prošloj godini zabilježio pad prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 3,1%.
- Posebno zabrinjava činjenica da je pad zabilježen u trećem kvartalu, kada inače ostvarujemo najveći promet. Na to sam blagovremeno ukazivao, posebno ističući potrebu za redefinisanjem poreskih politika i unapređenjem ukupnog imidža destinacije. I danas, ovdje, upućujem isti apel– sezona je pred vratima, vrijeme je za hitno djelovanje - rekao je Milatović.
Podsjetio je da je u prošloj godini takođe zabilježena i manja pokrivenost uvoza izvozom, što je treći razlog usporavanja ekonomskog rasta.
- Pokrivenost uvoza izvozom pala je na svega 15,1%, sa 17,7% u 2023. Ovo je, bez dileme, jedan od ključnih problema naše ekonomije i ograničavajući faktor rasta. Moramo jačati domaću proizvodnju. Ovo prije svega moramo raditi kroz drugačiji odnos prema ključnim privrednim granama koje su međunarodno konkurentne poput vinogradarstva, energetike ali i poljoprivrede, gdje je potreban značajnije veći budžet. Ovdje želim da pozdravim Odluku o kreiranju Kreditno – garantnog Fonda.
Nadam se da će ta institucija, veoma važna, posebno za našu mikro i malu privredu što prije biti stavljena na noge - rekao je Milatović.
Naglasio je da će u apsolutnim iznosima, crnogorska ekonomija u 2025. godini dostići nivo od 8 milijardi eura, dodajući da rast ekonomije treba da razumijemo kao rast privrede.
- To je rast koji stvarate vi – privrednici, koji svakodnevno ulažete znanje, trud i kapital u razvoj ove zemlje. Zato, posebno želim da naglasim ono što se često zaboravlja, nema dugoročnog i održivog razvoja bez domaće privede i domaćih investitora. Ne možete naći primjer razvijene države u svijetu koja je ostvarila ekonomski rast oslanjajući se isključivo na strane investicije. Snaga domaćih privrednika je u njihovoj trajnoj vezanosti za ovu zemlju, za njenu budućnost i ljude. Zbog toga njihova uloga mora biti bolje prepoznata i podržana - poručio je predsjednik države.
Ocijenio je da je slika naše ekonomije izazovna, izrazivši uvjerenje da Crna Gora ima ljude, znanje i resurse da odgovori na sve zadatke pred nama.
- Saradnja između države i privrede, dijalog, međusobno razumijevanje i partnerstvo, to je put naprijed. Zato koristim ovu priliku da čestitam svim nagrađenim privrednicima. Vaš uspjeh je inspiracija i potvrda da se i u izazovnim okolnostima može napredovati. Crna Gora računa na vas – kao stub razvoja, ali i kao partnere u kreiranju jedne modernije, konkurentnije i pravednije ekonomije - zaključio je Milatović.
