Najveći iznos za otplatu duga biće izdvojen 2027. godine, kada će iz budžeta morati da se izdvoji 1,036 milijardi eura. Najveći razlog za toliki iznos otplate duga u 2027. godini je zaduženje iz 2020. godine, kada su emitovane obveznice u vrijednosti od 750 miliona eura. Ta emisija je realizovana nekoliko dana nakon što je funkciju ministra finansija preuzeo Milojko Spajić, aktuelni premijer Crne Gore.
– U 2026. godini za otplatu duga potrebno je obezbijediti oko 325 miliona eura, koja se u najvećem dijelu odnose na redovnu otplatu kredita kod kineske Eksim banke iz 2014. godine, isplatu domaće obveznice iz 2019. godine, u iznosu od 50 miliona eura, redovnu otplatu kredita kod Svjetske banke (PBG 1 i PBG 2) iz 2018. i 2020. godine i Dojče banke iz 2023. godine. Međutim, u 2027. godini za otplatu duga iz prethodnog perioda potrebno je obezbijediti oko 1,036 milijardi eura, od čega se najveći dio odnosi na isplatu obveznice iz 2020. godine, u iznosu od 750 miliona eura, redovnu otplatu kredita kod kineske Eksim banke iz 2014. godine i kredita kod Svjetske banke (PBG 2) iz 2020. godine. U odnosu na 2027. godinu, za 2028. godinu nedostajuća sredstva za otplatu duga iznosiće oko 216 miliona eura – navedeno je u smjernicama makroekonomske i fiskalne politike od 2025. do 2028. godine.
Dalje su naveli da se na kraju 2025. godine očekuje povećanje državnog duga u apsolutnom iznosu u odnosu na kraj 2024. godine za oko 254 miliona, dok će u odnosu na BDP doći do smanjenja državnog duga za 0,3 odsto.
– U 2026. godini se očekuje povećanje državnog duga u apsolutnom iznosu u odnosu na kraj 2025. godine za oko 410 miliona eura, dok je povećanje istog u odnosu na BDP 1,9 odsto. Tokom 2027. godine očekuje se povećanje državnog duga u apsolutnom iznosu u odnosu na kraj 2026. godine za oko 367 miliona eura, dok je očekivano povećanje istog u odnosu na BDP 1,4 odsto. Na kraju 2028. godine, povećanje državnog duga u apsolutnom iznosu u odnosu na kraj 2027. godine projektuje se za oko 360 miliona eura, dok je povećanje istog u odnosu na BDP 1,2 odsto – navedeno je u dokumentu.
Na kraju 2024. godine državni dug je iznosio 4,5 milijardi, dok se procjenjuje da će na kraju 2028. godine biti 5,9 milijardi eura.
– Projekcije kretanja državnog i javnog duga u narednom četvorogodišnjem periodu zasnivaju se na projekcijama kretanja fiskalnih parametara definisanih u Fiskalnoj strategiji Crne Gore. Na nivo zaduživanja u predstojećem periodu prevashodno će uticati iznosi nedostajućih sredstava definisanih u fiskalnom okviru 2025-2028. godine, koji pokazuju da će se u narednom periodu država zaduživati samo za potrebe otplate duga i finansiranje kapitalnog budžeta. U strukturi dugova koje treba otplatiti u narednim godinama, najveće učešće imaju obaveze po osnovu ino i domaćih obveznica, otplate kredita kod kineske Exim banke za izgradnju prve dionice autoputa Bar-Boljare, PBG aranžmani sa Svjetskom bankom iz 2018. i 2020. godine i kredit kod Dojče banke iz 2023. godine. Najveće jednokratne otplate, čiji je uticaj na iznos otplate najznačajniji, odnose se na euroobveznice koje su dospijele u aprilu 2025. godine u iznosu od 500 miliona eura, domaće obveznice koje dospijevaju 2026. godine u iznosu od 50 miliona eura, kao i euroobveznice koje dospijevaju 2027. godine u iznosu od 750 miliona eura – navedeno je u smjernicama koje je pripremilo Ministarstvo finansija, na čijem čelu je Novica Vuković.
– U cilju obezbjeđenja nedostajućih sredstava za 2026. i 2027. godinu, Ministarstvo finansija pregovora sa Svjetskom bankom i o mogućnosti da se umjesto druge planirane tranše DPL-a u iznosu do 80 miliona eura, potencijalno dobije garancija Svjetske banke koja je zasnovana na razvojnoj politici (PBG - Policy based Guarantee), a kojom bi se obezbijedila osnova za kreditni aranžman sa komercijalnim bankama u iznosu do 300 miliona eura u 2026. godini – piše u smjernicama usvojenim na posljednjoj sjednici Vlade.
