02/02/2026 u 15:46 h
Svetlana ĆetkovićSvetlana Ćetković
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Mnogo zadataka do energetske usklađenosti sa Evropom

Vlada je na sjednici u petak, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, usvojila Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2026–2027, koji je predložilo Ministarstvo evropskih poslova (MEP).

Programom pristupanja, koje je izradilo to ministarstvo, kao koordinator procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU), planira se usklađivanje strateškog i zakonodavnog okvira Crne Gore sa pravnom tekovinom Unije koja je usvojena u periodu od 1. oktobra 2024. do 31. oktobra 2025. godine, a u okviru 33 pregovaračka poglavlja.

Sektor energetike, kako se navodi u Planu pristupanja, predstavlja posebno važnu oblast djelovanja institucija EU. U taj sektor spadaju električna energija, ugljovodonici, gas, obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost, nuklearna sigurnost i zaštita od zračenja.

Kako se navodi u dokumentu, usklađivanje propisa Crne Gore sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti potpomognuto je članstvom Crne Gore i aktivnim učešćem u Energetskoj zajednici, koja nastoji da proširi unutrašnje energetsko tržište Evropske unije na susjedne zemlje.

Za donošenje zakonodavstva u okviru poglavlja 33, a u vezi sa definisanim obavezama u okviru aktuelnog Programa pristupanja, nadležno je Ministarstvo energetike i rudarstva (MEIR).

image
Privatna arhiva

Kada je u pitanju oblast "ugljovodonici", odnosno upravljanje naftom i gasom, pred Crnom Gorom je donošenje nekoliko strateških dokumenata.

Prvi je Krizni plan za rješavanje poremećaja u snabdijevanju naftnim derivatima. Programom pristupanja ovaj akt, koji je planiran da se primjenjuje već ove godine, treba donijeti u prvom u trećem kvartalu 2026.

Tu je i Godišnji plan formiranja i održavanja obaveznih rezervi naftnih derivata, čija se primjena očekuje u 2027. godini.

Ukazuje se da Crna Gora nema pristup izvorima prirodnog gasa, niti infrastrukturu koja bi podržala njegovo korišćenje, kao i da je u potpunosti zavisna od uvoza potrebnih količina naftnih derivata.

Kad je u pitanju sektor električne energije, već početkom ove godine MEIR treba da inicira donošenje Uredbe o smjernicama za funkcionisanje prenosnog sistema električne energije i IR Uredbe o uspostavljanju mrežnog kodeksa za poremećeni pogon i ponovno uspostavljanje elektroenergetskog sistema.

image
M.Novović

Obje uredbe, kako je planirano, primjenjivaće se u ovoj godini.

U oblasti energetske efikasnosti, kako je naznačeno u Programu pristupanja Evropskoj uniji 2026–2027, MEIR mora predložiti na usvajanje tri dokumenta koja će se primjenjivati od drugog kvartala tekuće godine.

Riječ je o Pravilniku o tehničkim zahtjevima eko dizajna za ventilatore pogonjene motorima ulazne električne snage između 125 W i 500 kW, Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o eko dizajnu proizvoda koji utiču na potrošnju energije i Pravilniku o nivoima kontrole izdatih sertifikata energetske efikasnosti zgrada.

Važeći Pravilnik o eko dizajnu proizvoda koji utiču na potrošnju energije donijet je 2018. godine, na predlog nekadašnjeg Ministarstva ekonomije, a Pravilnik o nivoima kontrole izdatih sertifikata energetske efikasnosti zgrada ekonomije 2016. godine, koji je tada bio u nadležnosti tadašnjeg Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

U Planu pristupanja koji je usvojila Vlada konstatovano je da je elektroenergetski sektor najrazvijeniji sektor u Crnoj Gori.

Muke sa zelenom agendom

Crna Gora se kao potpisnica Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan obavezala da će zajedno s EU raditi na cilju da do 2050. godine Evropa bude klimatski neutralan kontinent, što, pored ostalih mjera, podrazumijeva i reformu energetskog sektora i njegovu dekarbonizaciju kroz napuštanje uglja i prelazak na obnovljive izvore energije.

Međutim, crnogorski put ka ispunjavanju ekološke EU agende otežava zavisnost energetskog sektora od TE Pljevlja, što je postalo jasno u decembru, prilikom istorijskog zagađenja Pljevlja, kada je TE puštena u probni rad nakon ekološke rekonstrukcije teške preko 100 miliona eura.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) objavilo je prije tri dana da ispituje okolnosti pod kojima je TE Pljevlja puštena u probni rad.

Ministar energetike Admir Šahmanović izjavio je da je TE puštena u rad iako ekološka rekonstrukcija u tom momentu još nije bila u potpunosti završena.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
02. februar 2026 15:47