U Crnoj Gori u ovoj godini neće doći do pada cijena proizvoda i usluga, ocijenio je ekonomski analitičar, Mirza Mulešković i dodao da bi Vlada trebalo da usvoji mjere za borbu protiv inflacije, kojih nema u ovogodišnjem budžetu.

“U posljednjem mjesecu prošle godine, ako bi gledali kumulativno dvije godine, cijene su u globalu rasle 25 odsto, dok su cijene hrana i pića rasle 50 odsto”, rekao je Mulešković u intervjuu agenciji Mina-business.

On je, na pitanje šta za standard građana znači povećanje cijena poštanskih i usluga telekomunikacionih operatera, ali i konstantna inflacija, odgovorio da su, pored navedenih, i ostale usluge najavile rast za ovu godinu, što jasno dovodi u pitanje kakva će biti situacija sa cijenama i što možemo da očekujemo.

“Ono što je bitno naglasiti je da je posljednjih par mjeseci prošle godine došlo do stabilizacije cijena goriva, dok se troškovi električne energije neće povećati u ovoj godini”, naveo je Mulešković.

On je dodao da, za razliku od svih zemalja u regionu i Evropskoj uniji (EU), Crna Gora u posljednje dvije godine nije imala pakete pomoći u borbi protiv inflacije, niti bilo kakve mjere osim akcija koje su trajale po par mjeseci, kao što je Stop inflaciji.

“Neće doći do pada cijena i moramo da se naviknemo na neku novu realnost. Imamo mnogo veće cijene u odnosu na prije dvije godine i ne možemo da očekujemo da će doći do drastičnog pada cijena i da će se određene cijene vratiti na nivo iz 2021. i 2020. godine. Tako da, sa svim ovim vještačkim povećanjima zarada, mi smo na nacionalnom nivou dodatno uticali da stopa inflacije bude mnogo veća”, rekao je Mulešković.

On smatra da bi Vlada trebalo da usvoji mjere borbe protiv inflacije u svom programu, iako toga nema u budžetu, pa bi mogla da, osim zadržavanja cijene električne energije zajedno sa Elektroprivredom (EPCG), ponudi određene pakete studentima i nezaposlenima. Vlada bi, takože, mogla i da kreira pakete koji će biti stimulativni za privredu.

“Na taj način država se odriče određenih prihoda, ali utiče na stabilizaciju životnog standarda građana tako što neće doći do rasta cijena”, smatra Mulešković.

Prema njegovim riječima, država bi mogla da u komunikaciji sa bankarskim sektorom razmisli i o modalitetu da se povećaju pasivne kamatne stope, kako bi se izvukao novac iz opticaja.

“Vidjeli smo što je uradila pandemija koronavirusa, zatim agresija Rusije nad Ukrajinom i još da vidimo da li će agresija nad Palestinom da se odrazi i u tom ekonomskom dijelu. Nekoliko godina je bilo turbulentno, ali moram reći da smo iz ugla javnih finansija dobro prošli, iako je bilo teško. Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja koja u značajnoj mjeri profitirala u dijelu javnih finansija zbog inflacije, kao i preko 100 hiljada stranaca koji žive i rade ovdje, troše i povećavaju javnu potrošnju i na taj način povećavaju javne prihode”, precizirao je Mulešković.

On je naveo da je država, igrom slučaja profitirala, ali sve to ima rok trajanja i da ne može da se očekuje da će se takav trend nastaviti i u budućnosti.

“Moramo da imamo državne politike da bi na ekonomski održiv način povećavali zarade i penzije, da stvaramo nove ekonomske vrijednosti i da kreiramo politike koje će da budu okrenute ka promociji privatnog sektora, realne ekonomije, otvaranju novih radnih mjesta u privredi i ulaganju u samu privredu”, rekao je Mulešković.

On je, govoreći o ovogodišnjem budžetu, kazao da je teško ocijeniti da li je razvojni ili potrošački jer je, za razliku od prethodna tri, komponenta kapitalnog budžeta dobro planirana.

“Imamo projekte koji mogu da se implementiraju tokom ove godine, jer ste prethodne dvije imali spisak želja čiji je stepen realizacije bio nula”, naveo je Mulešković.

On je kazao da se budžet isključivo po kapitalnom razlikuje od prethodnih.

“Iako smo prije usvajanja samog budžeta čuli da će doći do smanjenja javne potrošnje, nije došlo, jer i dalje imamo velike iznose koji se odvajaju za ugovore o dijelu, koji su se zloupotrebljavali u prethodne dvije godine, pa negdje ostaje sumnja da li će se nastaviti taj trend”, rekao je Mulešković.

Prema njegovim riječima, nema govora o reformi javne uprave, dok je zapošljavanje u javnom sektoru decenijski problem koji su ljudi iz prethodne vlade, koji su to u značajnoj mjeri kritikovali, veoma lako prihvatili, čak i nadogradili.

“Upravo između dva izborna ciklusa, na primjer imali smo preko 18 hiljada ugovora koji se odnose na zapošljavanje u javnom sektoru ili bilo koji drugi rad. Došli smo do cifre da u javnom sektoru imate preko 80 hiljada zaposlenih, a za malu Crnu Goru to nije dobro, ni održivo. Sa druge strane kad pričate sa privrednicima o najvećem problemu, to je spora i neefikasna državna administracija”, smatra Mulešković.

On je naveo da ono što ga brine i što treba pratiti jeste prihodna strana koja je planirana na nivou stanja iz prošle godine, kada je bilo 100 hiljada stranaca, zbog kojih je došlo do velikog priliva.

“Ono što su informacije je da je dosta tih stranaca napustilo Crnu Goru i zatvorilo firme. Tako da se nadam da su i ovi indikatori uzeti u obzir kad se kreirala prihodna strana budžeta, a čini mi se da nijesu”, rekao je Mulešković.

Budžet je, kao krovni dokument javnih finansija Crne Gore, usvojen bez propratnih politika, jer je premijer Milojko Spajić kazao da ćemo u aprilu tek dobiti informaciju šta planira da se radi.

“To nije dobro, jer nemate kontinuitet u donošenju odluka. Na taj način pokazujete da nemate dugoročan plan, a sve politike koje se donose kratkoročno mogu da daju efekte jednu godinu, dvije, nakon toga ulazite u problem”, kazao je Mulešković.

On je, na pitanje da li može doći do povećanja poreza ukoliko nemamo jasan koncept povećanja budžetskih prihoda, odgovorio da smo od premijera čuli da neće doći do toga, ali da ćemo vidjeti kako će se ta prihodna strana ponašati tokom godine i da li će biti prinuđen da povećava određene poreze.

“Ono što je jasno je da nema više stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) od sedam odsto za ugostitelje, već je povećana na 21 odsto, što će donijeti određena sredstva budžetu, ali s druge strane povećati cijene usluge”, objasnio je Mulešković.

On je rekao da nemamo strateško upravljanje javnim finansijama, jer se odluke donose ad hoc i na taj način se stvara veoma netransparentan poslovni ambijent koji nije stimulativan za otvaranje novih radnih mjesta i poslovni ambijent koji negdje "tjera privrednike".

Mulešković je podsjetio da u privredi ima preko 20 hiljada blokiranih preduzeća koja duguju preko milijardu, što znači da je crnogorska privreda i dalje u velikom problem i da se još nije oporavila od pandemije koronavirusa.

“Mora se voditi računa o tome da se privreda stimuliše, a ono što je kod nas postalo negdje normalno posljednje dvije godine je da imate veću prosječnu zaradu u javnom sektoru, koji je mnogo privlačniji od realne ekonomije. I kad imate takav model upravljanja, ne možete da očekujete da će mladi da krenu da rade i otvaraju svoja preduzeća”, saopštio je Mulešković.

On je rekao da poreska reforma ove godine uključuje povećanje minimalne penzije, dok je obećano da će naredne doći do povećanja zarada.

“Tu ulazimo u jednu situaciju da od donosioca odluka slušamo to da će doći do povećanja zarada i onda u trenutku usvajanja programa ekonomskih reformi koji šaljemo Evropskoj komisiji ne postoji taj program. Ne postoji planirano povećanje zarada, što vam jasno govori da nemate dugoročni plan, što je problematično. Ja se nadam da će se to što prije mijenjati”, kazao je Mulešković.

On je saopštio da je povećanje minimalne penzije na 450 eura diskriminacija prema ostalim penzionerima.

“Ja sam se uvijek zalagao da penzija poraste, jer su penzioneri bili najviše ugroženi u doba enormnog rasta cijena i penzija je morala da raste, ali da li je morala da raste na ovaj način? Ne. Zbog čega? Zbog toga što ste na isti nivo doveli ljude koji su radili 15 godina i plaćali 15 godina u penzioni fond sa onima koji su radili 40 godina i 40 godina uplaćivali u penzioni fond”, naveo je Mulešković.

Prema njegovim riječima, ono što je trebalo Vlada da uradi, a za to nema novca, jeste linearno povećanje penzija. On smatra i da neće biti novca za dodatna usklađivanja.

“Da budemo jasni, penzioni sistem nije socijala. On funkcioniše na principu koliko uplatiš, toliko dobiješ. U ovakvim politikama smo penzioni sistem napravili kao socijalu. Čuli smo određene poslanike koji su rekli da penzija treba da raste zbog toga što penzineri sa minimalnim penzijama nemaju ‘leba da jedu‘. Slažem se i bila je takva situacija, ali penzija nije alat sa kojim rješavate taj problem”, ocijenio je Mulešković.

On nije želio da komentariše najave povećanja minimalne zarade na 700 eura i prosječne na hiljadu, kao ni mogućnost da se to realizuje u ekonomskim uslovima u kojima je trenutno Crna Gora, jer ne zna kako će to da se implementira.

“Osim toga, mogli ste da čujete i radno vrijeme sedam sati, četiri dana nedjeljno, minimalna nezaposlenost, puna zaposlenost. Da li se to može postići za godinu? Ja sam siguran da ne. Da li crnogorska ekonomija u ovakvom stanju može to da istrpi? Ne. Da li imamo ikakav plan kako će se to implementirati? Ne”, rekao je Mulešković.

On je objasnio da je ta u odnosu na prethodnu reformu, tri ili četiri puta teža, što znači da može da se očekuje inflacija koja će da bude tri do četiri puta veća.

“I onda se zapitamo da li stvarno moramo da primamo platu od 700 eura, kao što smo došli sad u situaciju da 450eura koja je minimalna plata ne vrijedi kao 200 eura koje smo primali prije tri godine, jer došlo je do tolikog rasta cijena”, objasnio je Mulešković.

On je, na pitanje kakva je pozicija države kada je riječ o vraćanju starih dugova, kojih u narednih par godina treba vratiti 1,5 milijardi eura, odgovorio da je dobra stvar što se Vlada ograničila da se može zaduživati isključivo za vraćanje starih dugova i kapitalne projekte.

“To je dobro i zato što smo tokom prošle, 2022. i 2021. godine imali milijardu zaduživanja za tekuću potrošnju. Sad ćemo to morati da platimo, a nemamo nikakvu dodatnu ekonomsku vrijednost od tog novca koji smo zadužili. Zaduživanjem za kapitalne projekte vi imate nešto što se vraća”, saopštio je Mulešković.

On je naveo da su stari dugovi, koji dolaze na naplatu ove i narednih godina, ozbiljne cifre.

“Svi prihodi su bili isključivo dovoljni da se finansiraju tekući troškovi. Znači da vi nemate novca da iz tekućih prihoda finansirate stara dugovanja, odnosno kapitalne projekte, pa ste negdje osuđeni da se zadužujete upravo za te stvari”, rekao je Mulešković.

On je naveo da su ta određena stara dugovanja dobra zaduženja, jer je tu otplatu auto-puta koji već sada donosi ogroman novac, pa i od velikih kritičara tog projekta sada možemo čuti da je dobar.

“Ponekad je veoma teško komentarisati kapitalne projekte u početku, jer su skupi. Auto-put je izuzetno skupa investicija, ali ona sada donosi novac”, kazao je Mulešković.

On je, govoreći o problemima koji opterećuju crnogorsku ekonomiju, kazao da neformalna ekonomija čini čak do 26 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

“To su milijarde u pitanju. Država nije radila puno po pitanju suzbijanja neformalne ekonomije i ono što bih ja volio da država počne da edukuje ljude koji su u neformalnom sektoru koji su to benefiti njihove formalizacije”, rekao je Mulešković.

On smatra da će biti potrebno bavljenje pitanjem diverzifikacije ekonomije, jer se crnogorska privreda isključivo bazira na uslugama.

“Ono što moramo je da počnemo da radimo na povezivanju naših domaćih proizvođača sa turizmom, jer čini mi se da smo rijetka zemlja gdje kad dođete u kafić, restoran ili hotel nemate crnogorsku vodu. To ne bi smjelo da se desi”, rekao je Mulešković.

On je naveo da Crna Gora ima veliki potencijal tokom turističke sezone.

“Ukoliko razvijemo proizvođačke kapacitete, možemo da budemo proizvođači koji će da daju kvalitetan proizvod, jer crnogorski proizvod je kvalitetan i može da zadovolji potrebe većine hotela, restorana i ostalih”, kazao je Mulešković.

On smatra da još nijesu dovoljno razvijeni potencijali ženskog preduzetništva, za koje ne postoje dovoljni stimulansi. Potrebna je, kako je dodao, podrška mladima da otvaraju nova radna mjesta, jer se često čuje da je jedan od velikih problema radna snaga.

“Često kritikujemo našu radnu snagu. Ja tvrdim da imamo veoma kvalifikovanu, obrazovanu i kvalitetnu radnu snagu koju ne koristimo”, saopštio je Mulešković.

On je, govoreći o tome koliko statistički podaci pokazuju realno stanje u ekonomiji, kazao da je posljednje dvije godine statistika veoma “problematična”.

“Zbog toga što imate veliki rast svega. Na primjer, rast prihoda se desio zbog toga što imate ogromnu inflaciju i što imate 100 hiljada stranaca. Ako bi se upoređivali, na primjer, prihodi reklo bi se da su porasli 40 odsto. Vi da ne znate šta se desilo u zemlji, rećićete da ova zemlja bilježi i toliki rast”, objasnio je Mulešković.

Mulešković je, govoreći o rastu BDP-a i značaju za građane, kazao da je zanimljiv drugi kvartal prošle godine, gdje je zabilježen veći rast nego u trećem tromjesečju i gdje je došlo do velikog povećanja javne i potrošnje domaćinstava. Sa druge strane zabilježen je pad investicija.

“Ono što su projekcije jeste da će crnogorska ekonomija rasti na neki nivo od tri odsto, što nije nešto značajan rast, ali moram da kažem da je veoma bitno da bilježimo rast zbog toga što će određene velike ekonomske sile bilježiti negativan rast. Opet moramo da budemo svjesni da je Crna Gora mali ekonomski sistem i da, na primjer, jedna investicija može u značajnoj mjeri da poremeti ove podatke”, objasnio je Mulešković.

On je, komentarišući inflaciju, kazao da je stopa u novembru prošle godine iznosila 4,8 odsto, ali da ne treba zaboraviti stopu inflacije 17,5 odsto u novembru 2022.

“Ne možemo da govorimo da je došlo da rasta cijena od samo četiri odsto. Nama za dvije godine u ovom periodu cijene rastu 25 odsto. Znači, imate bazu koja je mnogo veća, uporedni period koji je mnogo veći. Kada se spustimo na mjesečni nivo, upoređujemo se mjesečnom prije, u novembru je gotova turistička sezona, cijene padaju i krenula je akcija opet Stop inflaciji koja određene artikle spustila”, rekao je Mulešković.

On je, govoreći o rastu zarada, kazao da je do toga došlo zbog povećanja minimalne, jer je došlo do oslobađanja od plaćanja određenog poreza i doprinosa, što je pebačeno u neto zaradu i samim tim prouzrokovalo povećanje potrošnje.

“Isto tako je došlo do povećanja cijena. Tako da u ovom trenutku, u prošloj godini, rast plata nije pratio rast cijena. Plate su porasle zbog toga što ste ih vještački podigli odnosno povećali zaradu u javnom sektoru”, zaključio je Mulešković.