Kako kaže ekonomski analitičar Mirza Mulešković, moglo bi se sasvim lako pokazati da su spektakularni ekonomski rezultati zbog priliva stranog kapitala, kako je to tvrdila izvršna vlast 2022. i 2023. godine, zapravo sasvim nerealani.
Da podsjetimo, prema podacima Monstata, u Crnoj Gori su tokom prošle godine stranci u svom vlasništvu imali 29.960 poslovnih subjekata, što je znatan skok u odnosu na 2023, godinu, kada ih je bilo 24.278.
Do prošle godine Rusi su prednjačili u vlasništvu nad stranim firmama, a od 2024. godine prestigli su ih državljani Turske.
– Kada je počeo rat u Ukrajini 2022. godine, mnogi stranci, uglavnom iz Rusije i Ukrajine, došli su ovdje i otvorili svoje firme. Međutim, većina tih firmi otvorena zbog administrativnih razloga, tj. zbog dobijanja boravišne dozvole. Ono što je bitno, u Crnoj Gori u ovom trenutku 51 odsto stranih kompanija ima samo jednog zaposlenog, i imaju veoma malu ekonomsku aktivnost – objasnio je naš sagovornik.
Kako pojašnjava Mulešković, upravo činjenica da zapošljavaju veoma malo radnika, ili svega jednog, razjašnjava zašto povećanje broja stranih preduzeća nije uticalo na uvećanje privredne aktivnosti.
– Jasno se vidi zbog čega nije došlo do rasta ekonomije, jer to nisu ekonomski aktivna preduzeća, već fiktivna, osnovana isključivo zbog dobijanja papira, boravišne dozvole, i na bazi toga su vjerovatno dovodili njihove porodice. Dalje, ono što je druga strana te priče jeste da je naša legislativa to dozvoljavala, i oni su to prepoznali. Niko u tom trenutku nije obraćao pažnju koliko će zapravo ti ljudi da koštaju državu Crnu Goru – kazao je Mulešković.
Nakon što je sagledana situacija i procijenjeni svi rizici, kako kaže Mulešković, vlast je dobro reagovala, tako što je donijela propis da strano preduzeće, pored direktora i vlasnika firme, mora da zaposli minimum tri lica, od kojih jedno mora biti crnogorski državljanin.
Zbog toga 2026. godina može biti ključna po pitanju eventualnog odlaska tih stranaca i njihovog uticaja na našu ekonomiju. Pitanje je da li će crnogorsko tržište i crnogorska privreda moći da apsorbuju eventualnu selidbu tih ljudi.
– Ono što je najbitnije u ovoj priči jeste da naša ekonomija nije porasla zbog velikog broja firmi u stranom vlasništvu, jer, ponavljam, dominantan broj tih ljudi došao je ovdje zbog papira – objasnio je on.
Kako se pokazalo, prvi na udaru je turizam, jer ove i prethodne godine očigledan je pad noćenja, upravo zato što su stranci, koji su došli ovdje zbog papira države koja je najbliže prijemu u EU, ubrajani u turiste.
– Oni su sad otvorili firme i što se sad dešava, dolazi do pada broja noćenja. Sve to je dovelo do poremećaja statistike, pa se, smatram, brojke moraju dublje analizirati – zaključuje Mulešković.
