Novim zakonom omogućava se i kolektivna naknada štete, a ne samo prestanak nezakonitih radnji, što predstavlja bitan iskorak u pogledu pravne zaštite potrošača.
– Time se stvara mogućnost da potrošači, preko kvalifikovanih organizacija, kolektivno ostvare ne samo mjere zabrane nezakonitih praksi već i pravo na naknadu štete, povraćaj sredstava, sniženje cijena i druge oblike pravične kompenzacije – rekao je Tomović za agenciji Mina biznis.
Naglasio je da zakon, izrađen uz podršku Centra za strateško-pravno savjetovanje za Crnu Goru (PLAC), a finansiran od EU, predstavlja odgovor na uočene nedostatke postojećeg pravnog okvira, u kojem su pojedinačni zahtjevi često bili neisplativi ili neefikasni, zbog niske pojedinačne vrijednosti, kompleksnosti postupka ili visokih troškova.
– Takođe, predloženi zakon omogućava prevenciju i sankcionisanje sistemskih povreda prava potrošača koje se dešavaju u širokom spektru sektora – od finansijskih usluga i energetike, do telekomunikacija, turizma i e-trgovine – saopštio je Tomović za agenciju Mina biznis.
Nacrt zakona ne predviđa formiranje posebnog novog tijela, ali centralnu ulogu u sprovođenju i nadzoru nad zakonom ima Ministarstvo ekonomskog razvoja, koje je nadležno za oblast zaštite potrošača.
On je objasnio da se implementacijom ovog zakona jača pristup pravdi, smanjuje rizik od zloupotreba na tržištu, štiti poštena konkurencija i doprinosi boljoj pravnoj sigurnosti svih učesnika u privredi.
U postupcima za mjere naknade štete, ključna je faza takozvane "sertifikacije", gdje sud provjerava da li su ispunjeni svi zakonski kriterijumi – od zajedničkih karakteristika štete, preko reprezentativnosti tužioca, do opravdanosti kolektivnog pristupa.
– Potrošači se uključuju u kolektivnu tužbu na osnovu opt-in sistema, što znači da moraju izričito izraziti volju da budu dio grupe koja potražuje naknadu. Iako nijesu stranke u postupku, imaju pravo na korist iz presude ili poravnanja. Zakon detaljno uređuje i način obavještavanja potrošača o tužbama i presudama, čime se obezbjeđuje širok pristup informacijama i participativnost procesa – dodao je Tomović.
Takođe, Ministarstvo obezbjeđuje javnu dostupnost ključnih informacija o toku kolektivnih postupaka putem posebne elektronske baze podataka.
U fazi isplate štete potrošačima nakon presude, zakon predviđa imenovanje upravnika kolektivne odštete, koji ima zadatak da transparentno upravlja isplatom, verifikacijom prijava i završnim izvještajem prema sudu.
Objasnio je da Nacrt zakona posebno cilja nepoštene i sistemske poslovne prakse koje su u praksi identifikovane kao štetne po veliki broj potrošača.
– To uključuje zavaravajuće oglašavanje, nametanje neosnovanih naknada, korišćenje nepoštenih ugovornih odredbi i poslovnih praksi. Primjeri iz crnogorske prakse, kao što su kolektivne tužbe koje je Centar za zaštitu potrošaća (CEZAP) uspješno vodio protiv banaka zbog naplate nezakonitih naknada za obradu i prijevremenu otplatu kredita, potvrđuju da su finansijske usluge posebno osjetljivo područje – kazao je Tomović.
Pored bankarskog sektora, kao rizični se prepoznaju i telekomunikacije, energetika, turističke usluge i e-trgovina.
Tomović je saopštio da Nacrt zakona u potpunosti prenosi odredbe Direktive (EU) 2020/1828 o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača. Njegovo donošenje je uslov za privremeno zatvaranje poglavlja 28 – zaštita potrošača i zdravlja.
Očekuje se da će zakon u punom kapacitetu biti funkcionalan tokom naredne godine, najavio je Tomović.
