Poslanici opozicije i parlamentarne većine izrazili su visok stepen saglasnosti oko oba predloga, s tim što se iz redova dijela vladajuće većine predlagalo da se Zakon o finansijskoj naknadi radnicima povuče iz procedure dok se ne održe konsultacije sa ministarstvima finansija i rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

Poslanik GP URA U okviru Zoran Mikić je rekao da je država dužna da ispravi nepravdu prema svim radnicima koji su ostali bez posla i otpremnina zbog uvođenja stečaja u državnim preduzećima.

Podsjetio je da zakon koji URA predlaže nije ništa novo, i da je još u decembru 2021. godine usvojen zakon kojim su obeštećeni bivši radnici iz rudarske i metalske industrije, a ove godine iz šumarske i drvopređivačke industrije.

Mikić je rekao da za sada URA neće povući predlog zakona iz pocedure, ali je najavio tu mogućnost ako se nađe bolji način da se otpremnine isplate.

– Mi možemo da odložimo primjenu ovog zakona zbog budžeta, ali moramo da ispravimo nepravdu, da više nemamo radnike prve i druge kategorije – poručio je Mikić.

Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković je kazao da predlog zakona nije sprovodiv, te je predložio njegovo povlačenje dok se ne skupe podaci o broju radnika koji imaju pravo na finansijsku naknadu.

Poslanik Miloš Konatar (GP URA) je predložio da se zakon izglasa, ali da se unesu izmjene da važi od januara 2027. godine i da se pruži mogućnost Ministarstvu finansija da odredi dinamiku isplate.

On je na kraju rekao da URA neće odustati od ovog zakona i da će ga predlagati u plenumu dok se ne usvoji.

Poslanica Jelenka Andrić (PES) je rekla da je predložen "nikad pravedniji zakon u Skupštini Crne Gore", ali je predložila da URA povuče predlog iz pocedure, te da se nakon razgovora sa predstavnicima ministarstava finansija i rada, kao i preciziranja broja bivših radnika kojima se duguju otpremnine, taj zakonski akt ponovo stavi na glasanje.

Govoreći o slučaju Možura, Dritan Abazović je primijetio da istraga Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) do sada nije dala rezultate i da je ta partija predložila osnivanje anketnog odbora da slučaj ne bi zastario.

– Hoćemo li uspjeti da dođemo do nekih otkrića, ne znam, ali sam siguran da će građanini imati priliku da vide dokumentaciju o tome kako se odvijao taj poroces – rekao je on.

On je predložio da se razmotri ideja da se osobe iz Malte i Španije uključe u rad anketnog odbora, jer saznanja koja bi oni mogli da saopšte pomogla bi rasvjetljavanju afere koja je "primjer privrednog kriminala koji se razlikuje od svih drugih u Crnoj Gori", podsjećajući da je zbog pisanja o vjetroelektrani jedna novinarka ubijena.

Činjenica da građani Crne Gore do kraja ugovora o koncesiji na Možuru moraju dati 120 miliona eura, opravdava istraživanje tog slučaja, rekao je on.

Poslanik Oskar Huter (DPS) rekao je da je ta stranka saglasna sa inicijativom, ali, na bazi iskustva sadašnjeg anketnog odbora o crnim trojkama, da se neće baviti unaprijed presuđivanjem, već će dati konstruktivan doprinos traženju istine.

O oba predloga poslanici će se izjasniti danas.