<p>Са једног од протеста радника „Металца” који немају право на отпремнину</p>

Sa jednog od protesta radnika „Metalca” koji nemaju pravo na otpremninu / -RADOJE ZIVKOVIC

Nema otpremnina za radnike sa sjevera

Ministarstvo ekonomskog razvoja pojasnilo je radnicima preduzeća sa sjevera – "Vunko", "Prva petoljetka", "Imako", Šumarsko preduzeće "Pljevlja", Željezara, "Metalac" – da nemaju pravo na isplatu otpremnina po osnovu ovog zakona, ali da će njihovi zahtjevi biti razmatrani u narednom periodu

Bivši radnici državnih preduzeća sa sjevera koja su propala u prethodnih nekoliko decenija nemaju pravo na isplatu otpremnine po osnovu zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru rudarske i metalske industrije. To je u izvještaju o sprovedenoj javnoj raspravi o nacrtu tog zakona jasno rečeno. Razlog je što radnici tih preduzeća ne pripadaju rudarsko-metalskom sektoru.

Za isplatu otpremnine, shodno nacrtu zakona, Ministarstvo ekonomskog razvoja su pitali radnici "Prve petoljetke", "Vunka", Robne kuće "Beograd", "Imaka" – svi iz Bijelog Polja, zatim Šumarskog preduzeća "Pljevlja" i "Monter koda" iz Pljevalja, te "Montavar metalca", Željezare i "Javorka" iz Nikšića, kao i "Košute" sa Cetinja. Svima je dato isto pojašnjenje.

– Nacrtom zakona definisano je da se finansijska podrška odnosi na bivšpe zaposlene u sektorima rudarske i metalske industrije. Samim tim, ovi radnici ne mogu ostvariti otpremnine po osnovu ovog zakona, ali će njihovi zahtjevi biti predmet razmatranja u narednom periodu – naveli su iz MER-a u odgovoru na primjedbe i pitanja radnika sa sjevera.

Shodno nacrtu zakona koji je prošlog mjeseca dat na javnu raspravu, pravo na finansijsku podršku imaju bivši radnici državnih preduzeća koja su bila zaposlena u preduzećima u većinskom državnom vlasništvu i koji su nakon uvođenja stečaja u privrednim društvima prijevremeno ostvarili pravo na penziju, zatim koji zbog stečaja nisu zasnovali radni odnos kod drugog poslodavca i nijesu ostvarili pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa za isplatu otpremnina koje je sprovodio organ državne uprave nadležan za poslove finansije.

Prema nacrtu zakona, pravo na isplatu otpremnina od po 12 hiljada eura imaju, između ostalih, penzioneri Kombinata aluminijuma, Rudnika boksita, Fabrike elektroda "Plužine", Prerade i Kovačnice. Otpremnine će iznositi 12 hiljada eura a biće isplaćene u 2022. i 2023. godini u četiri rate. Iz budzeta će za isplatu otpremnina ovim radnicima biti izdvojeno oko deset miliona eura.

Ko je našao posao, nema pravo na isplatu

Radnici Rudnika boksita su tražili uvećanje otpremnina, ali su iz MER-a kazali da je visina otpremnine od 12 hiljada u skladu sa mogućnostima države.

Rudari su tražili i izmjenu zakona, kako bi se i radnicima koji su nakon stečaja našli zaposlenje isplatile otpremnine. Međutim iz MER-a su kazali da radnici koji su nakon stečaja zasnovali radni odnos nisu pretrpjeli istu materijalnu i socijalnu posledicu kao radnici koji nisu našli zaposlenje i koji su obuhvaćeni zakonom. Radnicima koji nisu zasnovali radni odnos prijevremena penzija je značajno manja nego njima.

Pravo na otpremnine imaju i bivši radnici preduzeća iz rudarsko-metalskog sektora koji su invalidnost stekli na radu ili van njega.

Radnici Željezare su tražili da se doda član zakona kojim bi i oni imali pravo na otpremninu, međutim, rečeno im je da oni ne spadaju u grupu radnika obuhvaćenu ovim zakonom, jer su otišli u stečaj iz firme koja je tada bila u privatnom vnasništvu. Željezara je nekad bila državno preduzeće.

Penzionere KAP-a je zanimalo zašto su smanjene otpremnine u odnosu na prethodni zakon kojim su samo oni bili obuhvaćeni i zašto se isplaćuju u ratama. Iz MER-a, na čijem čelu je Jakov Milatović, kazali su im da je ovim zakonom obuhvaćeno više radnika, a da se na rate daju u skladu sa mogućnostima države.