/ Radoje Žugić, foto: Srđa Điđo Boljević

Ni nakon osam mjeseci ništa od Žugićeve smjene

Do sada nismo ništa preduzimali po pitanju smjene guvernera Centralne banke. Nije na tapetu još uvijek. Naravno da će biti smijenjen, poručio je Slaven Radunović (DF)

Vladajuća koalicija za osam mjeseci, otkako je formirana parlamentarna većina u Skupštini, nije ništa uradila po pitanju smjene guvernera Centralne banke (CBCG) Radoja Žugića, potvrdilo je "Danu" više predstavnika vladajuće koalicije.

Žugić je dugogodišnji visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS), koja je izgubila vlast na izborima 30. avgusta. Za guvernera je imenovan 30. septembra 2016. godine, a nekoliko dana prije izbora je podnio ostavku na članstvo u DPS-u. Mandat guvernera je šest godina, što bi značilo da Žugiću ističe krajem septembra 2022. godine. Žugić je izabran na predlog predsjednika države Mila Đukanovića, prvog čovjeka DPS-a, čiji je bio savjetnik prije imenovanja za guvernera.

”Posljednji put kada je smijenjen guverner Ljubiša Krgović to je urađeno kroz izmjenu Zakona o Centralnoj banci. S obzirom da je postupak razrješenja guvernera izostavljen iz Zakona o CBCG, moguće da se i ovoga puta smjena odradi kroz izmjenu zakona o CBCG

Šef poslaničkog kluba DF-a Slaven Radunović "Danu" je kazao da do sada nisu ništa preduzimali po pitanju smjene Žugića.

– Nije na tapetu još uvijek. Naravno da će biti smijenjen, samo još uvijek nije došao na dnevni red od drugih stvari – izjavio je Radunović.

Jedan od poslanika vladajuće koalicije nam je nezvanično takođe potvrdio da se još nije spominjala smjena Žugića.

– Svu energiju smo usmjerili na tužilačke zakone i budzet. Takođe i RTCG je još na čekanju. Žugića niko ne spominje kao da nije DPS-ov guverner. Očekujem da smjena guvernera CBCG bude jedna od narednih tema koju ćemo otvoriti – kazao nam je nezvanično jedan od poslanika vladajuće koalicije.

Mjesečno prima oko 5.350 eura

Žugić je prošle godine primao oko 5.350 eura mjesečno, od čega je osnovna plata iznosila oko 4.650 eura, dok je 700 eura dobijao za predsjedavanje Savjetom za finansijsku stabilnost. Agenciji za sprečavanje korupcije je prijavio da je lani u septembru dobio i 400 eura zimnice.

Na ime povraćaja doprinosa prošle godine prihodovao je skoro 10 hiljada eura.

Guverner je Agenciji prijavio da je naslijedio 319 metara kvadratnih kuće i 315 zemljišta, a supruga 113 metara kvadratnih vikendice koja je stečena gradnjom i 400 zemljišta koje je stekla kupovinom. Žugić je osim akcija vlasnik i "tojote rav4" iz 2009. godine, koja je stečena kupovinom.

Na tekućem računu ima 100.000 eura, dok je godinu ranije imao malo više od 42.600 eura.

Po zakonu, u slučaju razrješenja, ima pravo da godinu dana prima platu koju je primao.

Iz NVO MANS su kazali da je Žugić nesporno kadar od velikog povjerenja samog vrha DPS-a, a posebno familije Mila Đukanovića sa kojom je imao veoma konkretne poslovne odnose.

– Vjerujem da u vladajućoj većini postoje razlozi zbog kojih se pitanje upravljanja CBCG još ne nalazi u prioritetima njihovog političkog djelovanja. Sa druge strane, vjerujemo da Žugić za ostanak na bilo kojoj javnoj funkciji može da zahvali samo činjenici da tužilaštvo već godinama ne radi svoj posao kako treba, te da je samo to razlog, a ne nedostatak konkretnih dokaza, zašto još uvijek nemamo bilo kakvu ozbiljniju istragu koja se odnosni na rad CBCG – kazali su "Danu" iz MANS-a koji je protiv Žugića podnio deset krivičnih prijava, od kojih su neke odbačene, a neke su još u fiokama tužilaštva.

Prijave su podnosili jer dok je bio na čelu fonda PIO, Žugić je u Prvu banku upumpao 16,5 miliona eura depozita te institucije za vrijeme finansijske krize, u periodu oko 2008. godine, na taj način odigravši jednu od ključnih uloga u spasavanju te banke, zatim imao je ključnu ulogu u privatizaciji Pomorskog saobraćaja u korist braće Ban, potpisao je ugovor o kreditu za auto-put u dolarima od 943 miliona sa kineskom Eksim bankom.

Guvernera po Zakonu o CBCG bira Skupština na predlog predsjednika, dok se viceguverneri biraju na predlog guvernera. U zakonu o CBCG ne piše na koji način i na čiji predlog se može razriješiti guverner. Ono što je sigurno jeste da ga Skupština koja ga je imenovala može i razriješiti, ali zakonom nije precizirano na čiji predlog i po kojoj proceduri. To jest da li to mora biti predlog predsjednika države ili to može predložiti grupa poslanika. Posljednji put kada je smijenjen guverner Ljubiša Krgović to je urađeno kroz izmjenu Zakona o Centralnoj banci. S obzirom da je postupak razrješenja guvernera izostavljen iz Zakona o CBCG, moguće da se i ovoga puta smjena odradi kroz izmjenu zakona o CBCG. Kad su viceguverneri u pitanju, njih smjenjuje Skupština na predlog guvernera, što smo mogli da vidimo iz primjera Irene Radović, bivše viceguvernerke, a sadašnje direktorice Investiciono-razvojnog fonda.

CBCG smo pitali da li imaju problema u funkcionisanju nakon promjene vlasti, da li Žugić planira da odradi puni mandat na toj funkciji, kao i ko i na koji način može da pokrene postupak razrješenja guvernera. Kao što smo naveli, nisu nam odgovorili na pitanja.

U Zakonu o CBCG piše da guverner koji je razriješen funkcije ima pravo da rješenje o razrješenju uputi Sudu pravde Evropske unije, dok članovi Savjeta CBCG mogu pokrenuti upravni spor.

– Guverner i viceguverner imaju pravo da, nakon prestanka funkcije, godinu dana primaju naknadu u visini zarade koju su primali posljednjeg mjeseca vršenja funkcije – piše u Zakonu o CBCG.

Godinama unazad mediji su pisali o nepotizmu u Centralnoj banci. U vrhovnoj monetarnoj instituciji u protekloj deceniji su zapošljavani, između ostalih, Žugićev sestrić Ivan Bošković, snaha Milana Roćena, dvije kćerke dugogodišnjeg predsjednika države Filipa Vujanovića...