– Predloženi budžet je zapravo alat za kratkoročne političke ciljeve, lišen vizije dugoročnog ekonomskog razvoja. Umjesto da se postavi okvir za jačanje ekonomije i javnih usluga, ovaj budžet favorizuje populističke rashode i skupa zaduženja, obavezujući generacije koje dolaze da vraćaju dugove. Ovakvim budžetima se nastavlja praksa politika bijede koje drže u siromaštvu naše građane – istakla je Pejović.
Prema njenim riječima, predlog budžeta je dominantno potrošački, bez ikakve ozbiljne razvojne komponente.
– Ovaj budžet reflektuje populistički pristup koji podstiče trenutnu potrošnju na račun budućnosti. Dok su socijalne mjere prisutne, one su fragmentirane i više služe političkoj propagandi nego stvarnom poboljšanju položaja ugroženih kategorija. Razvojna komponenta je gotovo nepostojeća – kapitalna ulaganja su deklarativna, a ne strateška, i nedostaje fokus na ključne sektore poput obrazovanja, inovacija i digitalne transformacije – kazala je poslanica.
Kao dobre strane predloga istakla je povećanje kapitalnog budžeta, na papiru, ali je navela da se boji da je to maska za političke projekte koji ne stvaraju stvarnu ekonomsku vrijednost, dok je kao loše istakla dominaciju rashoda za bruto zarade, populističke mjere, zaduženje koje je rješenje za sve, izostanak strukturalnih reformi...
Kapitalni budžet i budžet za zarade su povećani u istom iznosu u odnosu na predlog za 2024. godinu – 40 miliona eura.
– Ovaj podatak jasno pokazuje da se kapitalni budžet koristi kao politički alibi za prekomjerno povećanje troškova javnog sektora. Umjesto da se kapitalna ulaganja usmjere na projekte koji podstiču privredni rast i modernizaciju infrastrukture, povećanje zarada u javnom sektoru "pojede" sav potencijalni pozitivan efekat. Ovo ukazuje na duboko ukorijenjen problem u fiskalnom planiranju, gdje se stvarne razvojne potrebe stavljaju u drugi plan u korist političkih interesa – ocijenila je Pejović.
Prema njenom mišljenju, planirano zaduženje od 1,4 milijarde eura za otplatu duga i stvaranje rezerve neodgovorno je i opasno.
– Umjesto da se država fokusira na smanjenje zavisnosti od zaduživanja i jačanje fiskalne discipline, Vlada nastavlja da se oslanja na dugove kako bi finansirala potrošnju. U trenutku kada su kamatne stope na međunarodnim tržištima visoke, ovakva politika dodatno povećava rizik od fiskalne krize. Ova praksa potvrđuje da nema strategije za održivi rast, već se ekonomski problemi prebacuju na buduće generacije – saopštila je predsjednica Posebnog kluba poslanika, koji broji ukupno tri poslanika.
Na pitanje da li je rebalans budžeta realna mogućnost tokom naredne godine, s obzirom na mjere iz programa "Evropa sad 2", odgovorila je da je izvjestan.
– Program "Evropa sad 2" je konceptualno problematičan jer se temelji na pretjerano optimističnim projekcijama rasta prihoda, dok zanemaruje rizike povezane s povećanim rashodima. Odsustvo detaljnih fiskalnih analiza i preciznih planova za finansiranje ovih mjera ostavlja veliki prostor za greške i hitne korekcije tokom godine. Osim toga, program uvodi niz skupih mjera bez jasno definisanog izvora finansiranja, što je neodgovorno u trenutku kada država već planira zaduženje od 1,4 milijarde eura. Prihodi koje Vlada predviđa u budžetu djeluju kao politička fikcija, a ne kao ozbiljan finansijski plan. Prethodne greške u vođenju javnih finansija, poput prevelikog oslanjanja na rast potrošnje i uvođenja nerealnih mjera, dodatno potvrđuju da su reforme ovog tipa vođene bez adekvatnog razumijevanja makroekonomske stvarnosti – zaključila je Pejović.
