Počinje štednja: Budžet pao sa 4,02 milijarde na 3,77

Vlada Crne Gore je usvojila budžet za 2026. godinu težak 3,77 milijardi eura, što predstavlja osjetan pad u odnosu na prošlogodišnji plan od 4,02 milijarde.

Ovako veliko umanjenje ukazuje da država ulazi u period opreznije i kontrolisanije potrošnje, u kojem će prioriteti biti pažljivije birani, a mogućnosti za širenje javnih izdataka biće ograničene. Budžet za 2026. godinu u startu nosi oznaku "štednje", jer je jasno da će od svakog resora biti traženo više discipline, a manje oslanjanja na improvizacije i puke projekcije.

Prema podacima iz Predloga zakona o budžetu, tekući budžet iznosi 1,60 milijardi eura, dok su rezerve projektovane na 39,86 miliona. Državni fondovi raspolažu finansijskim planom od 1,404 milijarde, kapitalni budžet iznosi 300 miliona, a stavka "transakcije i finansiranja" 430 miliona. To znači da će znatan dio finansijske konstrukcije zavisiti od načina na koji će se planirati otplata postojećih obaveza i obezbjeđivati novi izvori finansiranja.

Manji budžet za 2026. godinu u praksi otvara čitav niz promjena: od restrukturiranja potrošnje do uvođenja strožih pravila u upravljanju javnim novcem. Pad sa 4,02 milijarde na 3,77 milijardi eura nije goli statistički podatak, već pokazatelj da će dio programa morati biti redefinisan, a pojedini projekti usporeni ili odloženi. Resori koji su prethodnih godina bili naviknuti na rastuće izdatke moraće da se prilagode novim okvirima, dok će kapitalni budžet od 300 miliona usloviti da se infrastrukturni projekti biraju selektivnije, u skladu sa realnim dometom javnih finansija.

Budžetska konstrukcija za narednu godinu otkriva da će država morati da računa na umjereniji rast prihoda i na znatno preciznije planiranje. Izvorni prihodi od 3,074 milijarde eura ne pokrivaju sve potrebe, pa je deficit planiran na 278 miliona. Uz obavezu otplate duga od 383,59 miliona, biće neophodno pažljivo balansiranje između servisiranja dugova i održavanja funkcionalnosti sistema. To ostavlja malo prostora za dodatne inicijative, a mnogo više za fokusiranje na osnovne potrebe: zarade, penzije, zdravstvo, prosvjetu i socijalna izdvajanja.

Ovakav pristup ukazuje da država ulazi u period "hladnijeg" finansijskog upravljanja, u kojem se pažnja pomjera sa politički atraktivnih obećanja na održivost javnih finansija. Planirano zaduživanje za 2026. godinu dodatno potvrđuje da će likvidnost budžeta i stabilnost finansijskog sistema biti među najvažnijim izazovima. Svaki veći trošak biće pod lupom, a rezultati budžetske discipline biće ključni za održavanje makroekonomske stabilnosti.

Predstavljanje detaljnog Predloga zakona o budžetu zakazano je za srijedu, 19. novembar, u 11 sati u zgradi Vlade, nakon čega se očekuju i prve reakcije stručne javnosti i političkih aktera na projekciju koja označava bitan zaokret u odnosu na dosadašnje prakse.

Stalne kritike zbog finansija

Prošlogodišnji budžet od 4,02 milijarde eura bio je u više navrata osporavan zbog prekomjernog rasta tekućih rashoda i nedovoljno jasno definisanih kapitalnih projekata. Ekonomisti su upozoravali da je projekcija prihoda bila postavljena "previše ambiciozno", uz oslanjanje na rekordan turistički rezultat, a ne na stvarne strukturne reforme. Zamjeralo se i to što je više stavki bilo zasnovano na privremenim mjerama i privrednim okolnostima koje se ne mogu održati dugoročno. Zbog tog disbalansa, budžet je ocijenjen kao dokument koji odlaže suočavanje sa ključnim problemima – deficitima državnih fondova, slabim ulaganjima u poljoprivredu i energetiku, te rastu javnog duga. Upravo na tim kritikama gradi se očekivanje da će novi, skromniji finansijski plan postati prelaz ka disciplinovanijem modelu upravljanja.