Razne zloupotrebe i neusklađenost podataka između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i drugih državnih organa i dalje su prepreka u popisu državnog poljoprivrednog zemljišta, koјe, prema dostupnim podacima, zauzima oko 150.000 hektara, potvrdili su „Danu“ iz tog vladinog resora.
Naime, u sistem tog ministarstva upisano je oko 90.000 hektara zemljišta sa statusom privatnog vlasništva, a planirano je da kroz ovu mjeru i naredne godine nastave sa upisom livada i pašnjaka koji su u državnom vlasništvu.
– U skladu sa Strategijom i Akcionim planom, treba upisati 150.000 hektara u naš sistem. Kada su u pitanju poljoprivredno zemljište, evidencija i popisivanje poljoprivrednog zemljišta, umnogome nam je pomoglo i to što smo počeli sa upisivanjem livada i pašnjaka. Međutim, kada je riječ o evidenciji katastra, koja je sastavljena od elaborata katastra i katastarskih planova, te registra i drugih ustanova koje se bave poljoprivrednim zemljištem, možemo reći da postoje određeni problemi u dijelu zloupotrebe poljoprivrednog zemljišta. Iz tog razloga, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pokrenulo je proceduru izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, tako da smo u proteklom periodu formirali radnu grupu koja se bavi i koja će se baviti ovim zakonom. Urađen je i nacrt zakona o poljoprivrednom zemljištu i održano јe više rasprava na ovu temu, a uključene su sve relevantne institucije, počev od Univerziteta, ministarstva, pa do NVO sektora i poljoprivrednih proizvođača – istakli su iz ministarstva.
Oni nisu precizirali o kakvim se zloupotrebama radi, ali su istakli da јe zemljište jedan od najvažnijih prirodnih resursa.
– Prema podacima iz Strategije, u Crnoj Gori imamo oko 240.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Strategija prije svega predstavlja razvojnu strategiju Crne Gore kojom se utvrđuju pravci razvoja poljoprivrede i ruralnih područja za upravljanje poljoprivrednim resursima na dugoročno održiv način, obezbjeđivanje stabilne ponude bezbjedne hrane, prihvatljive u pogledu kvaliteta i cijena, uz očuvanje životne sredine, unapređivanje životnog standarda ruralnog stanovništva i ukupnog ruralnog razvoja, uz očuvanje tradicionalnih vrijednosti i jačanje konkurentnosti proizvođača hrane. Ona donosi viziju i plan za sprovođenje strateške transformacije poljoprivrede i ruralnih područja u Crnoj Gori, što će se osigurati sprovođenjem različitog niza aktivnosti i mjera. Korišćenje raspoloživih resursa livada i pašnjaka tijesno je povezano sa ostankom aktivne radne snage na ruralnom području, odnosno smanjenjem negativnih demografskih trendova, pa s tim u vezi, kako smo i najavili, u ovoj godini smo prvi put uveli premije za livade i pašnjake – kazali su iz ministarstva.
