Poslanici saglasni po pitanju izmjena Zakona o Razvojnoj banci: Ostaje bez platnog prometa i depozita

Predlog izmjena Zakona o Razvojnoj banci, kojim se iz tog zakonskog akta brišu odredbe o vršenju platnog prometa i primanja depozita, juče je dobio, sudeći po skupštinskoj diskusiji, saglasnost poslanika i vladajuće većine i opozicije.

Kako je u ime predlagača istakao poslanik Miloš Pižurica (PES), izmjenama Zakona o Razvojnoj banci ta finansijska institucija neće se baviti primanjem depozita i pružanjem usluga platnog prometa, čime je Vlada usaglasila zakon sa preporukama Evropske komisije (EK) i primjedbama Centralne banke Crne Gore (CBCG).

– Ovo rješenje smo definisali u komunikaciji sa evropskim partnerima, kako bismo okončali nedoumicu u tumačenju statusa Razvojne banke i obezbijedili jasan i održiv okvir za njen dalji rad – rekao je Pižurica.

Dodao je da Vlada time ne odustaje od ideje Razvojne banke, ali model koji je prihvaćen zakonom izglasanim prošle godine, "nije moguće uskladiti sa očekivanjima EK".

On je kazao i da izmjenama tog zakona Crna Gora ispunjava ključnu preporuku u okviru poglavlja 4 – sloboda kretanja kapitala, koje će biti zatvoreno do kraja godine i ubrzava zatvaranje poglavlja 9 – sloboda kretanja kapitala i sloboda kretanja operativnih usluga.

– Ne radi se o tehničkom pitanju, već o dubokom političkom i strateškom pristupu koji utiče na kredibilitet države u procesu pregovora. Istovremeno, važno je naglasiti da Razvojna banka ovim izmjenama ne gubi ništa od svoje uloge. Ona će i dalje finansirati razvojne projekte, podržavati preduzetnike, realnu ekonomiju, davati zamah strukturnim ulaganjima i izvozu, sprovoditi program zelene i digitalne tranzicije – kazao je on.

Razvojna banka kao apgrejdovani IRF

Boris Mugoša (SD) je rekao da je upozoravao da RB ne može da bude formirana po hibridnom sistemu, na što je, podsjetio je, upozoravala i EU još dok je zakon bio u proceduri.

– Ne može država da ima svoju banku koja je van sistema. Sada vraćate Razvojnu banku na Investiociono-razvojni fond (IRF), i to je najveći problem. Više nemamo Razvojnu banku, već apgrejdovani IRF – rekao je Mugoša.

Za Mihaila Anđušića (DPS) izmjena zakona dokaz je da je vladajuća većina, ne sarađujući sa opozicijom i izbjegavanjem javne rasprave, izgubila godinu svim građanima Crne Gore.

– Mijenjamo zakon i uvodimo izmjene za koje je opozicija prije godinu tvrdila da ne treba da bude dio tog zakona – rekao je Anđušić, naglašavajući da će RB izmjenama funkcionisati kao IRF.

Poslanik Velimir Đoković (SND) je istakao da je Razvojna banka dala rezultate i tako opravdala povjerenje poslanika većine koji su prije godinu dali podršku zakonu koji se sada mijenja.

Na primjedbe iz redova opozicije da su tokom skupštinske rasprave o Zakonu o Razvojnoj banci prošle godine ukazali da zakon nije u saglasnosti sa evropskom zakonodavstvom, Pižurica je objasnio da su se ugledali na države članice koje su imale razvojne banke koje su osnovane prije usvajanja danas važećeg zakonskog okvira za te institucije u EU, pa su zadržale širi opseg djelovanja u smislu platnog prometa i depozita.

Demokratska partija socijalista će podržati izmjene Zakona o Razvojnoj banci, kazao je poslanik te partije Nikola Milović.
Podsjetio je poslanike vlasti da je opozicija upozoravala da će pravom na primanje depozita RB postati konkurencija komercijalnim bankama, što su ukazali i iz EK i CBCG.

Predloženim izmjenama Zakona o RB ta institucija će se fokusirati na ekonomski razvoj, kazao je Bojan Božović (SNP).

– Ova institucija će postati posvećena ključnim zadacima, krediranju malih i srednjih preduzeća, podršci izvoza, razvoju zelene ekonomije i održivom razvoja – rekao je Božović dodajući da je važno što izmjene zakona ne zahtijevaju dodatna sredstva iz budžeta.

O izmjenama Zakona o Razvojnoj banci glasaće se naknadno.