Mjesto predsjednika Senata DRI, koji se bira na devet godina, upražnjeno je od 30. jula 2022. Tada je Milanu Daboviću istekao mandat, a parlamentarnoj većini je trebalo tri i po godini da konačno izabere, tj. predloži predsjednika Senata DRI. To je bio i zahtjev Evropske komisije, koja je u posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore ukazala da je potrebno obezbijediti efikasno funkcionisanje spoljne revizije imenovanjem predsjednika DRI.
Odbor za ekonomiju, kako je podsjetio predsjednik tog skupštinskog tijela Boris Mugoša, uputio je 18. oktobra poziv članovima Senata DRI da se kandiduju za mjesto predsjednika tog tijela, na koji se odazvao samo Čađenović.
Njega je Skupština imenovala za člana Senata DRI 31. jula 2024.
U Senatu DRI su i Branislav Radulović, Vesna Mihailović i Milan Popović, kao i Milan Dabović, ali, kako je konstatovao Mugoša, na poziv koji je trajao do 24. novembra javio se samo Čađenović. Dabović je već jednom bio predsjednik i nije se mogao kandidovati, a Popović je izabran prije desetak dana. Najduži staž u Senatu DRI, pored Dabovića, ima Radulović.
Čađenović je na saslušanju kazao da će njegov cilj, ako dobije mandat za predsjednika Senata DRI, biti izgradnja profesionalno snažne, metodološki modernizovane, u potpunosti nezavisne i jasno pozicionirane institucije, čiji je ključni zadatak unapređenja fiskalne odgovornosti u Crnoj Gori
Zalagaće se da zarade državnih revizora budu regulisane na osnovu jednog zakonskog akta, a ne, kao što je to slučaj sad, na osnovu Zakona o zaradama zapslenih u javnom sektoru, Pravilnika o zaradama u DRI i Kolektivnog ugovora za upravu i pravosuđe za određena zvanja u DRI.
– DRI mora djelovati potpuno autonomno i bez rizika da profesionalni nalazi utiču na obezbjeđivanje resursa. To su strateški izazovi koje ćemo rješavati kroz tri prioritetna pravca djelovanja – rekao je Čađenović.
Mugoša je rekao da zabrinjava neblagonaklon odnos vlasti prema DRI, koji se oslikava, kako je rekao, u predlogu budžeta za narednu godinu, kojim su sredstva za državnu reviziju smanjena za 15 odsto (500 hiljada) u odnosu na 2025.
Podsjetio je i da DRI nema riješen adekvatan prostora za rad, iako je prostor kupljen za šest miliona prije tri i po godine.
Zdenka Popović (Demokrate) istakla je da parlament mora da obezbijedi finansijsku nezavisnost državnih revizora, kako bi obezbjedili njihovu finansijski integritet i zaštitu od političkog pritiska. Ona smatra da je tužno da revizori primaju platu od 1.200 eura, jer je to,kako je rekla, krvnički posao.
– Zato apelujem na ministra finansija da se obezbijedi tih 500 hiljada – dodala je Popović.
Velimir Đoković (NSD) smatra da je atmosfera u kojoj rade državni revizori bolja nego prije avgusta 2022. godina, "kada su neki dijelovi DRI djelovali u političkom pravcu".
– Svakako treba da radimo u smjeru kvalitetnijeg rada i djelovanja DRI – poručio je Đoković.
