Prema tom Vladinom dokumentu, hidroelektrana (HE) Komarnica bi trebala da bude u pogonu 2032. godine, a HE Kruševo do 2033. godine, piše Pobjeda.
Vlada je u četvrtak utvrdila i Predlog zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa.
TE je posljednjih 40 godina najstabilniji izvor električne energije, koji sa hidroelektranama Perućica i Piva pokriva više od 85 odsto domaće proizvodnje.
Pojedinačni udio TE u godišnjoj proizvodnji električne energije u Crnoj Gori iznosi oko 40 odsto, a u 2022. godini je dostizao čak 47,4 odsto.
TE je ove godine bila van pogona od 1. aprila, zbog ekološke rekonstrukcije.
Svim tim elektranama upravlja državna elektroenergetska kompanija (EPCG).
U NEKP-u se navodi da TE Pljevlja ima najveći uticaj na stabilnu proizvodnju električne energije i njenu pristupačnost u Crnoj Gori. Osim toga, TE direktno i indirektno utiče na više od tri hiljade radnih mjesta i glavni je pokretač ekonomije u sjevernom dijelu zemlje.
- EPCG će proizvodnju električne energije i ubuduće oslanjati na TE Pljevlja, sve dok se ne obezbijedi siguran rad sistema sa dovoljnim brojem novih obnovljivih izvora energije. Ukoliko bi se električna energija proizvedena u TE Pljevlja zamijenila uvoznom, njena cijena za potrošače značajno bi porasla - precizira se u NEKP-u.
U dokumentu je navedeno da revidirana projektna dokumentacija i prateće garancije ukazuju da će ekološka rekonstrukcija TE rezultirati ispunjenjem svih kriterijuma za dobijanje ekološke dozvole za rad.
- Rekonstrukcija nema za cilj smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, već samo zagađivača vazduha na propisane vrijednosti u skladu sa Zakonom o industrijskim emisijama, ali će zbog prirode projekta doći do povećanja energetske efikasnosti - objašnjeno je u NEKP-u.
Osnovni cilj ekološke rekonstrukcije TE je, kako se navodi, ispunjavanje propisanih ograničenja za smanjenje emisija zagađivača vazduha za postrojenja tog tipa u cilju dobijanja integrisane dozvole za rad.
- Jasno je da će cijena električne energije proizvedene u TE u bliskoj budućnosti rasti zbog dodatnih troškova vezanih za cijenu ugljenika, ali će zbog velikog društvenog i ekonomskog uticaja, kao i očuvanja energetske sigurnosti, ostati u pogonu - saopšteno je u NEKP-u.
Tim dokumentom je predviđena i izrada plana pravedne tranzicije za region uglja Pljevlja. Plan bi trebalo sveobuhvatno da odgovori na izazove procesa prelaska sa ekonomije zasnovane na uglju ka održivom, niskougljeničnom razvoju, u skladu sa obavezama iz evropske uredbe o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, prilagođene za Energetsku zajednicu i Smjernica politike Energetske zajednice o pravednoj tranziciji.
Tim planom bi, kako je objašnjeno u NEKP-u, trebalo da se identifikuju investicije za budući razvoj regiona uglja, sa fokusom na poboljšanju infrastrukture i alternativno korišćenje zemljišta koje trenutno zauzimaju rudnici mrkolignitni ugalja, uz očuvanje pojedinih radnih mjesta i stvaranje novih, prekvalifikaciju i usavršavanje zaposlenih, ublažavanje socijalnih posljedica ukidanja uglja, diverzifikaciju izvora prihoda i osiguranje socijalne kohezije tokom cijele tranzicije, uz definisane troškove sprovođenja mjera predviđenih planom, subvencije za privlačenje ulaganja, kao i vremenske okvire za sprovođenje ulaganja.
U dokumentu se dodaje da su u toku značajne aktivnosti u vezi sa diversifikacijom izvora električne energije.
- Najveće interesovanje je za razvoj fotonaponskih elektrana, ali postoji i za izgradnju vjetroelektrana. Sama izvjesnost izgradnje diktirana je uslovima na tržištu i izvodljivosti projekata. Kada su veliki proizvodni objekti u pitanju, analize priključenja su urađene za 22 fotonaponske elektrane i pet vjetroelektrana, a očekuje se još zainteresovanih. Dodatno, postoji interesovanje i za priključak na distributivnu mrežu, gdje su analize mogućnosti priključenja urađene za preko 50 potencijalnih uglavnom fotonaponskih elektrana - navodi se u NEKP-u.
U dokumentu je objašnjeno i da se pomenuto interesovanje odnosi na privatne investitore.
