Takođe, u poslednjih pet godina, od 2020. godine, SDI su rasle svake godine, sem 2023. godine, kada je pad iznosio skoro 350 miliona u odnosu na godinu ranije.
Prema podacima iz analize Parlamentarne budžetske kancelarije (PBK), neto priliv stranih direktnih investicija 2020. godine iznosio je 470 miliona, godinu kasnije 581,6 miliona, da bi 2022. godine dostigao maksimum od 782,6 miliona. U 2023. godini SDI su pale na 433,6 miliona, da bi lani porasle na 491,2 miliona. Za osam mjeseci ove godine iznosile su 314,4 miliona, što je u odnosu na isti period lani manje za preko 15,5 miliona, odnosno pad iznosi 4,8 odsto.
– Uprkos blagom oporavku u 2024. godini, od 13 odsto, neto SDI ostaje za gotovo 40 odsto manji nego u 2022. godini – konstatovano je u analizi PBK.
U 2022. godini zabilježen je najznačajniji iznos neto priliva SDI, i to je rezultat najvećeg ukupnog priliva SDI u Crnoj Gori, koji je iznosio 1,151 milijardu. U 2023. i 2024. godini ukupan priliv SDI kretao se od 862,3 miliona, odnosno 891,1 milion, što je oko 22,6 odsto manje u odnosu na 2022. godinu.
Kada su u pitanju zemlje iz kojih stiže najveći priliv investicija, u ovoj godini to su Turska i Srbija. Prema podacima Parlamentarne budžetske kancelarije, u ovoj godini je najveće učešće u prilivu SDI od januara do avgusta bilo iz Turske – 92,2 miliona. Priliv SDI iz Srbije iznosio je 91,8 miliona.
– Od ukupnog priliva SDI koji u Crnu Goru dolazi iz Turske, najznačajniji iznos odnosi se na interkompanijski dug, u iznosu od 51,8 miliona eura, i prodaju nekretnina, u iznosu od 35,55 miliona. Najznačajniji partneri u prilivu SDI, nakon Turske, u periodu januar–avgust 2025. godine su Srbija, Njemačka, SAD i Kipar – piše u analizi objavljenoj na sajtu PBK.
Kada je u pitanju odliv SDI, tu je na prvom mjestu Srbija sa 53,74 miliona, ili 19,11 odsto ukupnog priliva SDI. Na drugom mjestu je Turska sa 41,3 miliona.
– Od ukupnog odliva SDI koji iz Crne Gore odlazi u Srbiju, najznačajniji iznos odnosi se na odliv po osnovu ulaganja nerezidenata u Crnu Goru u prodaju nepokretnosti u Crnoj Gori, u iznosu od 25,59 miliona eura. Najznačajniji partneri u odlivu SDI, nakon Srbije, u periodu januar–avgust 2025. godine su Turska, Azerbejdžan, Kipar i Holandija – navodi se u analizi.
Kako su dalje naveli, ukoliko se posmatraju investicije pojedinačno po vrstama, može se konstatovati da su investicije koje se odnose na interkompanijski dug u periodu 2020. i 2021. godine činile najznačajniji dio iznosa ukupnog priliva SDI, dok se od 2022. bilježi evidentan rast ulaganja u nekretnine, na način što je gotovo svaka druga postavka stranog novca namijenjena kupovini ili razvoju nekretnina, imajući u vidu da investicije u nekretnine tokom 2023. i 2024. čine preko 50 odsto priliva SDI.
– Kada se period januar–avgust 2025. godine posmatra u odnosu na isti period prethodne godine, može se konstatovati da investicije u nekretnine bilježe rast od 8,4 odsto, interkompanijski dug bilježi pad od 0,7 odsto, dok investicije u kompanije i banke bilježe pad od 5,1 odsto – piše u analizi.
Investicije u kompanije i banke u periodu 2020–2024. godine najznačajniji nivo zabilježile su u 2021. i 2022. godini, nakon čega je u 2023. zabilježen značajan pad na 95,26 miliona eura, što je 56,58 odsto manje u odnosu na 2022. U 2024. godini investicije u kompanije i banke zabilježene su na nivou od 113,93 miliona eura, što je 19,59 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Kada se period januar– avgust 2025. godine posmatra u odnosu na isti period prethodne godine, investicije u kompanije i banke pale su za 5,07 odsto.
