Italijanska vlada uvela je jednokratni porez od 40 odsto na dobit banaka, a tako prikupljen novac planira da iskoristi za pomoć ljudima koji dižu hipotekarne zajmove radi kupovine prve nekretnine.

Nešto slično namjerava da uradi još nekoliko evropskih država, a i crnogorsko Ministarstvo finansija je iniciralo da se kroz nacrt zakona koji je bio na javnoj raspravi ovaj sektor privrede dodatno oporezuje putem uvođenja solidarnog doprinosa.

– Naime, odredbe Zakona o solidarnom doprinosu bile su tako koncipirane da bi u polje njegove primjene svakako došao i bankarski sektor. Riječ je o fiskalnom obliku koji bi suštinski, u konkretnom slučaju, predstavljao dodatni porez na dobit banaka – saopštili su "Danu" iz Ministarstva finansija.

Iz resora na čijem je čelu ministar Aleksandar Damjanović preciziraju da bi osnovicu solidarnog doprinosa činila oporeziva dobit banke utvrđena u poreskom bilansu u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dobit pravnih lica umanjena za iznos uprosječene oporezive dobiti banke utvrđene u poreskim bilansima za 2018, 2019, 2020. i 2021. godinu, uvećane za 20 odsto.

– Stopa solidarnog doprinosa bila bi proporcionalna i iznosila bi 33 odsto. Cilj Ministarstva finansija bio je da ovaj zakonski tekst bude usvojen u maju u Skupštini Crne Gore. Međutim, ovi planovi su osujećeni zbog raspuštanja Skupštine i raspisivanja izbora. Prema tome, da li će na polju dodatnog oporezivanja banaka biti aktivnosti u budućnosti zavisiće od odnosa novog skupštinskog saziva prema pomenutoj inicijativi – kazali su nam iz Ministarstva finansija.

Italijanska vlada i još nekoliko evropskih vlada na ovaj potez su se odlučile zbog naglog rasta kamatnih stopa centralnih banaka, koji je bankama donio rekordne dobiti, budući da su taj rast mogle prebaciti na korisnike kredita, a istovremeno nisu znatno dizale kamate na depozite. Zemlje poput Španije i Mađarske već su uvele porez na prekomjernu dobit bankarskog sektora.

Italijanska vlada će ove godine oporezivati jednokratnim porezom od 40 odsto neto kamatnu maržu banaka, koja predstavlja razliku između kamata na kredite i depozite i izvor je zarade banaka. Procjenjuje se da će tim porezom prikupiti nešto manje od tri milijarde eura.

Desna italijanska vlada je u više navrata kritikovala banke jer višu cijenu novca nisu prenijele i na štediše, ali je odlučila da nešto preduzme tek nakon poslednjeg niza rekordnih zarada o kojima su banke izvijestile krajem juna i početkom avgusta.

Sve italijanske banke ostvarile su mnogo bolje rezultate od očekivanja i povisile procjene dobiti zahvaljujući rastu kamatnih stopa. Vodeća italijanska banka Intesa Sanpaolo saopštila je krajem prošlog mjeseca da ove godine očekuje dobit iznad 13,5 milijardi eura iz neto kamatne marže.

Unikredit je takođe poboljšao svoje finansijske smjernice za ovu godinu i sada očekuje da će u ovoj godini ostvariti neto prihod veći od 21,5 milijardi eura i neto dobit iznad 7,25 milijardi eura.