– Ugovaranje je završeno u periodu juni–septembar, a u krugu hotelske kompanije, domaće incacming agencije i tur-operatora, bez vidljivog angažovanja i saradnje destinacijskog menadžmenta, što je stara boljka našeg strateškog i operativnog nastupa na organizovanim turističkim tržištima zapadne Evrope – objašnjava Ratković.
Kako naglašava, to što i dalje na sve strane imamo gradilišta umjesto saobraćajnica koje bi trebalo da smanje gužve tokom ljeta, može da pojača negativan imidž naše zemlje.
– Svega 24 odsto naših osnovnih kapaciteta uključeno je u organizovane aranžmane koji generiraju turističku sezonu od oko šest mjeseci, dok ostale tri četvrtine idu putem kanala prodaje koji generiraju sezonu od svega četrdesetak dana. Bukiranje je lijepo počelo, ali to nije garancija da će se optimalno realizovati. Sve zavisi od naše infrastrukturne spremnosti, a zasad vidimo puteve koji su još uvijek gradilišta. Bojim se da ćemo na Berlinskoj berzi početkom marta biti suočeni sa otkazivanjem značajnog dijela aranžmana i pojačati negativni imidž naše destinacije. Treba praviti pritisak na aktere destinacijskog menadžmenta (nadležna ministarstva i organi lokalne samouprave), ali se bojim da smo opet zakasnili. Nemamo marketing plan za ovu sezonu i naredne sezone, tako da nema zajedničke politike cijena i adekvatnog marketinškog nastupa na najvažnijim turističkim tržištima, a posebno u sferi digitalnog marketinga. Sve ukazuje na to da će se problemi koji su karakterisali prošlu turističku sezonu vjerovatno pojavljivati i ove sezone – kaže Ratković.
Tokom prošle sezone, koju je karakterisao upadljivi pad noćenja, postalo je jasno ono što se posljednjih godina najavljuje – promjena navika i interesovanja turista. Ta promjena uslovljava novu trusitičku strategiju, koju Crna Gora još nema.
Profesor Ratković ocjenjuje da je prioritet na rusko tržište bio strateška greška, koja je donijela permanentne gubitke u turizmu i odvojila nas od ostalih mediteranskih zemalja kad je turistička privreda u pitanju.
– Rusko tržište sada relativno malo učestvuje u našem komercijalnom turizmu, ali u ukupnom turizmu je predominantno (oko 32 odsto učešća, mahom u sekundarnom stanovanju). Stavljanje u prioritet regionalnog i ruskog tržišta bilo je pogrešan strateški izbor, koji je generirao nisko korišćenje kapaciteta i permanentne gubitke u turizmu. To nas sada odvaja od turističke situacije u ostalm zemljama Mediterana, koje su dominantno pozicionirane na najjačim emitivnim tržištima Evrope (Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, skadinavske zemlje, Francuska, Poljska...). Mi smo prije devedesetih bili u saglasju sa ostalim zemljama Mediterana i imali sličan turizam, ali smo od devedesetih jurnuli stranputicom, a nećemo da vidimo razlog i prave puteve izlaska iz krize. Dokle? Dok potpuno ne uništimo crnogorski turizam. Naredna sezona će, nažalost, biti ista kao i prethodna, jer se o reformi i ne razgovara, a kamoli da se provodi – rekao je Ratković.
On smatra da nadležne institucije ne rade dovoljno da unaprijede turističku ponudu.
– Ne vidim da u njima živi reformski duh, barem što se tiče turizma. Kod struke i nauke nema dileme o karakteru i dubini naše turističke krize i pravcima nužne reforme turističkog sistema i politike. Međutim, struka i politika su kod nas tradicionalno u raskoraku i zato trpimo teške posljedice. Dakle, u fokus treba staviti korjenitu reformu našeg turističkog sistema i modela destinacijskog upravljanja turizmom, kao i turističke politike u cjelini. To je i ekonomski i nacionalni prioritet naše domovine i svih njenih građana. Treba već jednom da izađemo iz ćorsokaka i entropije započete retrogradnim političkim procesima, indukovanim izvan Crne Gore, još od početka devedesetih – navodi Ratković.
