Ekonomska kriza, koju je izazvao rat u Ukrajini, otežala je funkcionisanje i mnogo većih i jačih sistema nego što su to sistemi regiona, ali cilj centralnih banaka mora biti stvaranje stabilnog i otpornog finansijskog sistema koji bi se mogao suočiti sa svim eksternim izazovima. Ovo su poruke sa jučerašnjeg panela jubilarnog 10. Samita guvernera centralnih banaka regiona Zapadnog Balkana, koji je održan u Budvi.

Sve države suočile su se sa visokom inflacijom i energetskom krizom, ali su pokazale određenu dozu otpornosti, te iz neizvjesne 2022. godine došle u nešto stabilniju situaciju u ovoj godini, saglasni su učesnici skupa.

Prema navodima predsjednika Saveza ekonomista Srbije Aleksandra Vlahovića, najvažnije je da su države regiona izbjegle dugoročnu recesiju, ali nema razloga za opuštanje.

– Inflacija u svijetu pada, i sada je na jednocifrenom nivou, oko 6,6 odsto i to je smanjilo mogućnost recesije, izuzev kratkoročne kao sada u Njemačkoj. Međutim i dalje je prijetnja moguća bankarska kriza, kao u Švajcarskoj i Njemačkoj – poručio je Vlahović.

Da situacija ide u pozitivnom smjeru saglasan je i guverner Centralne banke BiH Senad Softić, koji je istakao da inflacija nije stala već da usporava.

– Rast inflacije i nastavak podizanja kamatnih stopa, odnosno agresivna monetarna politika može dovesti do recesije, ali izašli smo iz vrlo neizvjesne godine, uz predan rad i pomoć međunarodnih institucija. Prosječan građanin teško pokriva troškove života, i moramo se potruditi da privučemo investicije koje će stvoriti realan rast – poručio je Softić.

Sjeverna Makedonija je imala velikih izazova sa krizom koju je izazvao rat u Ukrajini, a prema navodima tamošnje guvernerke Anite Angelovske Bežoske, inflacija je u piku iznosila čak 20 odsto, a bila je uzrokovana porastom cijena energenata.

Viceguverner Narodne banke Srbije Željko Jović kazao je da je do kraja godine realno očekivati "stidljivo" snižavanje kamatnih stopa, ali da će za sve zemlje regiona biti veoma malo prostora za neko povoljno zaduživanje.

On je istakao i da je bilo mnogo neizvjesnosti u borbi sa krizom prethodne godine, te da je to ličilo na "hod po žici", ali sada je situacija znatno izvjesnija.

Hrvatska je imala nešto bolji odgovor na borbu sa inflacijom, koja je apsorbovana prelaskom na euro, a guverner Narodne banke Hrvatske Boris Vujičić je kazao da su se nakon blagog šoka prilagodili mjerama Evropske centralne banke (ECB).

– Nivo inflacije u Hrvatskoj je sličan kao i u EU, odnosno nešto viši nego u najrazvijenijim državama, čemu je najviše doprinio rast cijena energenata i hrane. Temelji inflacije su dosta jaki, odnosno pokazuje se određena doza "žilavosti", ali rast plata u realnom sektoru i nešto sporije u javnom pokazuju da se moguće nositi sa inflacijom. Ipak i dalje je realan rast u negativnoj zoni – poručio je Vujičić.

Od svih država regiona, inflatorni šok najbolje je podnijela Albanija, u kojoj je inflacija u prosjeku bila iznad pet odsto, a prema navodima viceguvernerke tamošnje Centralne banke Ljuljete Mindžozi, razlog je visoka energetska nezavisnost države. Mindžozi je istakla da najveći dio struje proizvode iz hidroelektrana, te da nisu bili zavisni od ruskog gasa.