– Odloženo usvajanje ovog zakona prouzrokovalo bi nesinhronizovanu primjenu Zakona o privrednim društvima u odnosu na Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, na način da Zakon o privrednim društvima predviđa dopunsku preduzetničku djelatnost kao vid preduzetnika, a poreski tretman prihoda koje ostvari preduzetnik od dopunske djelatnosti ne bi bio adekvatno normiran – navedeno je u obrazloženju predloga koji je uvršten u dnevni red sjednice koja je počela u petak. Skupština će se o ovom predlogu izjasniti do kraja godine.
Ovim izmjenama i dopunama zakona određen je poreski status fizičkog lica koje obavlja dopunsku preduzetničku djelatnost.
– Propisivanjem da preduzetnik privrednu djelatnost može obavljati kao dopunsku, a da istovremeno bude u radnom odnosu otvorilo se pitanje poreskog tretmana prihoda koje fizičko lice ostvari po osnovu dopunske preduzetničke djelatnosti. U skladu sa prethodno navedenim, predloženo je da dopunska preduzetnička djelatnost ima sličan poreski tretman kao i osnovna samostalna djelatnost, s tim da će se prihodi ostvareni od dopunske preduzetničke djelatnosti oporezivati po proporcionalnoj stopi od 15 odsto – piše u obrazloženju zakona.
Predlogom izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak fizičkih lica preciznije je propisan neoporezivi dio dohotka, odnosno usklađen sa drugim važećim normama u Crnoj Gori.
– Konkretno, predloženim propisom je predviđeno da se primanja po osnovu solidarne pomoći u slučaju smrti zaposlenog, člana njegove uže porodice i penzionisanog radnika ne oporezuje do iznosa od 2.000 eura, kao i da se porez na dohodak fizičkih lica ne plaća na naknadu za novorođeno dijete zaposlenog do 1.000 eura, odnosno na naknadu za novorođeno dijete koja je ostvarena u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječja zaštita – navodi se u pojašnjenju zakona.
Takođe, ovim zakonom je predviđeno da se dohotkom, u smislu ovog zakona, ne smatraju prihodi koje ostvari vjerski službenik, u skladu sa zakonom koji uređuje položaj vjerskih zajednica. Prihodi vjerskih službenika će usvajanjem ovog zakona biti stavljeni u isti rang sa dječijim dodacima, osnovnim pravima iz oblasti socijalne zaštite, penzijama, pomoći zbog uništenja ili oštećenja imovine usled elementarnih nepogoda, organizovanom socijalnom i humanitarnom pomoći, nagradnim igrama... Sve navedene djelatnosti oslobođene su od poreza na dohodak fizičkih lica od 15 odsto.
Ovim zakonom je propisano i da se porez na prihode ostvarene od osnovne samostalne djelatnosti do iznosa 8.400 eura oporezivog dohotka obračunava po stopi od nula odsto.
– Na ovaj način izvršeno je tehničko usklađivanje, po uzoru na odredbe koje regulišu stopu poreza na dohodak kod ličnih primanja do 700 eura – piše u zakonu.
Porez na dohodak od 8.401 do 12.000 eura je devet odsto, a na prihod od 12.001 euro 15 odsto.
– U cilju jasne primjene ovog zakona, precizirano je da fizičko lice koje ostvari prihode od imovine podnosi godišnju prijavu poreza na dohodak fizičkih lica, osim u slučaju kada je isplatilac prihoda pravno lice ili preduzetnik – navedeno je u zakonu.
