– Sa stopama rasta od dva-tri odsto mi nećemo stizati nikoga. A mora se u regionu prihvatiti činjenica da se privredni rast postiže kvalitetnim znanjem, produktivnošću i konkurentnošću. To su ključne stvari – poručio je Šoškić.
Ključne kočnice usporavanja privrednog rasta su slabe institucije, nedovoljno obrazovana radna snaga, visoka korupcija i nedovoljni institucionalni razvoj. Na tome insistira i EU. Ali mi ne treba da insistiramo na tome zbog ulaska u EU, već da bismo imali višu stopu privrednog rasta.
I Crna Gora i druge države regiona morale bi da diverzifikuju privredu, ali i da ulažu u ljudske resurse, jer je više nego očigledno da samo na taj načim možemo da podstaknemo razvoj i konkurentnost neophodne za ulazak na veliko evropsko tržište, kaže Šoškić.
Bez znanja, svaki zakon, svaki propis ostaće na papiru, konstatuje Šoškić.
Za region, posebno za Crnu Goru koja je najbljiža prijemu u EU, sada je najvažnije da što više osnaži domaću privredu, jer je u EU čeka neuporedivo veća konkurencija.
– Treba koristiti regionalna tržišta kao potencijal za to osnaživanje i investiranje, kao implementaciju novih tehnologija i novih standarda da bi se pripremili u EU – kaže analitičar.
Šoškić je uvjeren da Crna Gora ima najmanje otvorenih pitanja i najviše je odmakla u pristupnim pregovorim, što je odlična startna osnova.
Sam ulazak u EU neće riješiti strukturalne probleme crnogorske privrede.
– Jeste da će se otvoriti fondovi kojima ćete moći da podstaknete određene procese, ali ništa ne može da zamijeni institucije koje rade na pravi način. Ništa neće zamijeniti činjenicu da su ljudski resursi pogon razvoja. Ljudi sa znanjem, koji vrijedno rade, osnova su konkurentne privrede i bogatog društva. Za sve nas u regionu bi trebalo da važi poruka: `Bogatstvo se ne postiže članstvom u EU, već podizanjem konkurentnosti privrede, koja može počivati samo na konkurentnom znanju`. Treba ulagati u ljude, kvalitetno obrazovanje, naučno-istraživački rad, otvaranje radnih mjesta koja zahtijevaju kvalitetnu i visoku kvalifikaciju. Najveći resurs je ljudski resurs, ulaganje u ljude je mnoge države dovelo do visokog stepena razvijenosti – Finska, Južna Koreja, Kina... Obrazovani kadrovi svih profila, koje treba zadržati da rade u našim ustanovama, u našim pogonima. To je uslov za konkurentnu privredu, to stvara bogata i uređena društva – zaključio je Šoškić.
Naš region se među investitorima iz svijeta odavno posmatra kao jedan prostor. To je razumljivo, jer naše ekonomije su kompatibilne i utiču jedna na drugu.
– Mi moramo da se radujemo privrednom uspjehu svake zemlje jer je to dobro za privredni rast naše zemlje. Odnosno, region ne može da ima po pravilu neka velika iskakanja – dakle, ili će rasti u cjelini, ili će padati u cjelini. Mi smo oslonjeni jedni na druge, na vrlo sličan način na EU i zavisimo od tih trgovačkih i investicionih kanala – navodi on.
U trgovačko-investicionim vezama, ističe Šoškić, uvijek ima prelivanja ekonomskih okolnosti, a to pokazuje i statistika, jer zemlje u regionu već duže imaju veoma slične stope privrednog rasta.
– Da bismo iskoristili svoje potencijale, trebalo bi da težimo većem stepenu saradnje i otvorenosti za međusobnu trgovinu, harmonizaciji naših propisa, kako bismo postali atraktivniji za privlačenje stranih investicija, ali i razvoj domaćih investicija. Širem tržištu se lakše pristupa. Veoma je bitno da li nastupate prema investitoru kao tržište od 600 hiljada potrošača, ili pet, sedam, ili 20 miliona – navodi Šoškić.
