Pandemija koronavirusa značajno je otežala položaj zaposlenih žena, koje u jednom periodu nijesu imale osnovna zaštitna sredstva i uprkos ogromnom riziku po zdravlje, zarade su im bile neadekvatne, ocijenjeno je na okruglom stolu Saveza sindikata (SSCG).
Na okruglom stolu pod nazivom Uticaj post-kovid krize na zaposlene žene u Crnoj Gori, koji je održan u petak u Podgorici, konstatovano je da su položaj žena koje su u uslovima pandemije radile, poput zaposlenih u trgovini, zdravstvu i saobraćaju, pratili veliki problemi.
- U jednom periodu nijesu imale osnovna zaštitna sredstva i uprkos ogromnom riziku po zdravlje zarade su im bile neadekvatne. Tokom pandemije poslodavci su znatan broj radnika proglasili tehnološkim viškom, pa i veliki broj žena, iako su nepoznate brojke o tome. Korona je izazvala patološki strah i stres, a anksiozni poremećaji mnogo češće su evidentirani kod žena - navodi se u saopštenju SSCG.
Skup je organizovan u okviru Projekta SSCG pod nazivom Sindikati za pravičan oporavak - jačanje uloge sindikata u ublažavanju krize izazvane pandemijom covid-19 koji finansira Evropska komisija (EK), a podržava Evropska konfederacija sindikata.
Jedan od ciljeva projekta odnosi se na identifikaciju i definisanje potreba sindikalnog pokreta za prevazilaženje uticaja pandemije i post-pandemijske krize na zaposlene žene i specifične grupe stanovništva.
Menadžer projekta, Vladimir Krsmanović, predstavio je projektne ciljeve i ocijenio da su zdravstvene krize ujedno i ekonomske, socijalne, porodične i finansijske.
Zato zajedničkim djelovanjem svih nadležnih institucija treba rješavati njihove posljedice.
Predsjednik Skupštine SSCG, Ranko Božović, ukazao je na značaj formiranja odbora za rodnu ravnopravnost kao i odbora mladih, uz konstataciju da je djelovanje žena u Sindikatu i nadležnim organima sve prepoznatljivije.
O položaju žena u uslovima pandemije govorile su Sonja Knežević ispred Sindikata trgovine, Nada Matković ispred Sindikata zdravstva i Aida Čekić ispred Sindikata saobraćaja.
Knežević je navela da su u pandemiji poslodavci pokušali da ženama ukinu i neradnu nedjelju, što bi ih učinilo neravnopravnim sa drugim ženama.
Matković je saopštila da je u pandemiji mnogo ljudi patilo od depresije, a posebno zaposlene žene, dok je Čekić poručila da se prvenstveno moramo usredsrediti da na tržištu rada svi imaju imaju odgovarajuće mjesto, a fokus uvijek mora biti na pravima žena.
Značaj jačanja odbora za rodnu ravnopravnost na svim nivoima sindikalne organizovanosti prezentovale su Ljubica Nikolić iz SSCG-a, Nada Kovačević ispred Sindikata medija, grafičke i izdavačke djelatnosti i Sonja Vukićević ispred Sindikata metalaca.
Nikolić je kazala da sve grane Sindikata imaju svoje specifičnosti, zato je potrebno formirati pomenuti odbor koji bi se bavio zajedničkim problemima, sublimirao ih i definisao najbolja rješenja koje sindikati pojedinačno ne mogu riješiti.
Kovačević je ocijenila da je rodna diskriminacija odgovorna za preveliku zastupljenost žena na nesigurnim poslovima sa niskim platama.
Ona je dodala da na višim pozicijama i dalje dominiraju muškarci, čak i u sektorima u kojima su žene u većini.
Zato, kako je navela Kovačević, treba poboljšati položaj žena na pozicijama odlučivanja, jer se to pokazalo veoma efikasnim u jačanju rodne ravnopravnosti.
- Neophodno je da Sindikat lobira za donošenje zakona koji promoviše okončanje rodnih dispariteta na radnom mjestu. Međutim, kada nemamo stabilnu vlast, ni sindikati nemaju mogućnost promovisanja rodne ravnopravnosti na radnom mjestu - poručila je Kovačević.
Vukićević smatra da odbor za rodnu ravnopravnost treba da forsira priču o ugroženosti ženskih radna prava, jer su žene mnogo više od muškaraca izložene mobingu, diskriminaciji i raznim vrstama nasilja.
- Da je okrugli sto ispunio zadatak govori i činjenica što su žene sindikata iz raznih kompanija u otvorenoj i konstruktivnoj diskusiji, dale doprinos u rješavanju pitanja koje pomenuta tema obuhvata - zaključuje se u saopštenju.
