Predlog je predstavio lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj, navodeći da bi se dodatak isplaćivao uz decembarsku platu i decembarsku penziju, u potpunosti oslobođen poreza i doprinosa.

Kako je saopštio Đeljošaj, cilj zakona je da se radnicima i penzionerima obezbijedi snažna i direktna finansijska podrška u periodu kada su troškovi života najveći, krajem godine. On je naglasio da se predlaže evropski model socijalne politike, univerzalan i pravedan, te pozvao predsjednika Skupštine da zakaže posebnu sjednicu kako bi se omogućila isplata dodatka već ove godine. Iz Albanskog foruma poručuju da zakon nije partijski, već društveni interes, te pozivaju sve poslaničke klubove da ga podrže.

Albanski forum: Spremni smo da inicijativu o godišnjem dodatku stavimo na dnevni red Socijalnog savjeta

Međutim, iako ideja godišnjeg dodatka nije nepoznata u međunarodnoj praksi, rješenje kakvo se predlaže za Crnu Goru predstavlja rijetkost po obimu i univerzalnosti.

Trinaesta plata – česta praksa za zaposlene

U brojnim državama svijeta postoji koncept tzv. 13. plate, odnosno obaveznog godišnjeg dodatka zaposlenima. U zemljama Latinske Amerike, poput Brazila, Argentine, Meksika i Kolumbije, zakon propisuje isplatu dodatne plate krajem godine, često u visini pune mjesečne zarade. Slična praksa postoji i u dijelu Evrope – u Španiji, Portugalu i Grčkoj zaposleni imaju pravo na 13, a ponekad i 14. platu.

U tim državama dodatna isplata je dio radnog zakonodavstva i trošak uglavnom snose poslodavci. Najčešće se oporezuje kao redovan dohodak, iako pojedine zemlje predviđaju poreske olakšice do određenog iznosa. Iskustva pokazuju da ova mjera povećava potrošnju krajem godine i predstavlja važan element socijalne sigurnosti zaposlenih, ali istovremeno stvara dodatni pritisak na poslodavce, naročito u privatnom sektoru.

Penzionerima uglavnom simbolični bonusi

Za razliku od zaposlenih, univerzalni godišnji dodaci za penzionere su znatno rjeđi. U većini evropskih zemalja penzije se ne dopunjuju automatski dodatnim godišnjim isplatama, već se pomoć penzionerima uglavnom sprovodi kroz jednokratne ili ciljane mjere.

U Velikoj Britaniji, na primjer, postoji tzv. božićni bonus za penzionere i korisnike socijalnih davanja, ali je riječ o simboličnom iznosu. Slične jednokratne isplate uoči praznika praktikovale su i neke zemlje regiona, uključujući Albaniju, gdje je država u pojedinim godinama odobravala dodatak penzionerima radi ublažavanja troškova života.

Takvi dodaci, međutim, nijesu sistemsko rješenje niti dostižu iznos koji bi bio uporediv sa polovinom prosječne penzije, kako je predviđeno predlogom Albanskog foruma.

Rijetka kombinacija zaposlenih i penzionera

Uporedna analiza pokazuje da je predloženi model za Crnu Goru specifičan po tome što objedinjuje dvije mjere koje se u praksi najčešće odvajaju: obavezni godišnji dodatak za zaposlene i istovremeno univerzalni dodatak za sve penzionere, uz potpuno poresko oslobađanje.

Takvo rješenje ne predstavlja standard u većini evropskih zemalja, gdje se socijalna podrška obično targetira prema primanjima ili ranjivim grupama, a dodatni prihodi se finansiraju kroz postojeće budžetske okvire.

Ukoliko predlog zakona dobije podršku u Skupštini, Crna Gora bi se našla među rijetkim državama koje zakonom uvode univerzalni, značajan i neoporeziv godišnji dodatak za sve radnike i penzionere, što bi otvorilo i širu raspravu o fiskalnoj održivosti i dugoročnim efektima ovakve mjere na budžet i ekonomiju.