– Ono što je veoma upečatljivo u novom PP jeste broj planiranih saobraćajnica. Ali, ispunjavanje plana zavisiće od stanja ekonomije, koliko ćemo biti u mogućnosti da ispratimo zacrtani cilj. Ali dobro je da postoji jedan takav okvir i da strateški planiramo razvoj – smatra Mišković.
Kako je dodao, PP je u fokus stavio zemljište kao poseban resurs, koji je u Crnoj Gori, kao maloj zemlji, ograničen, pa je veoma bitno kako ćemo njim upravljati u budućnosti.
– PP će sigurno uticati na tržište nekretnina, odnosno na cijene kako zemljišta, tako i samih stanova i kuća – ističe Mišković.
Kako je objasnio, samim tim što se privodi namjeni, zemljište dobija veću vrijednost, a one zone koje su Planom valorizovane na pravi način, u nekom narednom dugoročnom periodu imaće konstantan rast vrijednosti.
– Ali, u zonama nacionalnih parkova neće biti moguće graditi ili će se graditi vrlo ograničeno. Taj prostor tržišno neće imati neki preveliki prodajni potencijal – dodao je Mišković.
Kada su u pitanju Velika plaža i Buljarica, PP predviđa izgradnju, ali za konkretnija rješenja treba sačekati preciznija prostorno-urbanistička dokumenta.
– Ono što je bitno jeste da su te dvije lokacije predviđene za turizam, tako da će u sklopu toga biti moguće graditi i hotele i ostale turističke sadržaje. Mislim da je za Crnu Goru kao destinaciju veoma bitno da ta strategija razvoja bude takva da gradimo što više hotelskih sadržaja, jer su investicije u hotelijerstvo investicije koje na dugi rok donose benefite, dok prodaja stanova donosi kratkoročni i jednokratni benefit kroz komunalije i fiskalitet iz građevinske aktivnosti – naglašava Mišković.
Na cijene stanova i zemljišta uticaće i ulazak Crne Gore u EU. Naime, iskustvo država koje su bile kandidati za članstvo u EU govori da će se tražnja za nekretninama povećavati, što je jasan signal inostranim ulagačima da je ta destinacija sigurna za investicije.
– Treba znati da su cijene kvadrata u Crnoj Gori znatno niže nego u evropskim metropolama, tako da kada postanete dio tog zajedničkog ekonomskog prostora, vi dobijate veliko tržište potencijalnih kupaca koji su spremni da investiraju i to stvara agregatnu tražnju koja će biti veća nego što je sada – objasnio je Mišković.
On ističe da je dobar znak što je i projekat "Velje brdo" našao mjesto u PP, jer to znači da ta zamisao neće ostati samo mrtvo slovo na papiru.
– Ono što je izvjesno jeste da je to projekat koji će se sigurno razvijati godinama, a i možda decenijama, s obzirom da je riječ o velikom projektu. Mislim da su prvobitna obećanja nerealna, iz razloga što je sami proces stvaranja svih potrebnih planskih dokumenata dug i zahtjevan. A to su prve pretpostavke prije nego što se uopšte krene sa gradnjom. Taj lokalitet je vrlo zahtjevan po pitanju komunalnog opremanja i zahtijeva znatna finansijska sredstva, koja država, odnosno Glavni grad, u ovom trenutku ne može tako brzo da obezbijede – kazao je Mišković.
Dodaje da se još uvijek ne zna da li će to biti samo državi projekat, baziran na privatno-javnom partnerstvu, ili će država ustupiti zemljište i osloboditi investitora plaćanja komunalija.
– Što se više bude odlagala realizacija samog projekta, sve će teže biti ostvariva najavljena cijena kvadrata od 1.200 eura, zbog veće cijene izgradnje. Dakle, sve zavisi od toga da li će država na neki način subvencionisati kvadrat. S obzirom da se u prvom kvartalu posječna cijena kvadrata u Podgorici kretala nešto preko 2.000 eura, a negdje išla čak do 2.500, državna intervencija mora biti značajna – zaključio je Mišković.
