Novak Svrkota / Dan

Svrkota za „Dan”: Crna Gora može ubirati prihode od poreza na kriptovalute

Crna Gora treba da stvori regulatorni okvir koji će biti kripto frendli i koji će podstaći kompanije ili startapove koji se bave ovom tehnologijom da se presele u CG, što bi samim tim pospješilo našu ekonomiju, jer su to visokoplatežni poslovi, rekao je Svrkota

Kripto zajednica, blokčein tehnologija, kripto valute, bitkoini... Sve ove izraze slušamo gotovo svakodnevno, a malo ko zna o čemu se tačno radi, šta je to kripto zajednica, kako su uopšte i kada počele kriptovalute, da li se njihovo uređivanje i uvođenje u regularne okvire, kosi sa samom idejom zbog koje je nastala kripto valuta, a kasnije i kripto zajednice. Zbog toga smo razgovarali sa ekspertom za kriptovalute Novakom Svrkotom i pokušali od njega da saznamo sve detalje u vezi sa ovim pojmovima sa kojima se svakodnevno srećemo.

•Šta je to kripto zajednica? Da li ta zajednica postoji na nivou jedne države i da li je to i na koji način uređeno? Možete li nam objasniti i približiti taj termin kripto zajednice koji se poslednjih mjeseci u CG odomaćio?

Kripto zajednica postoji na nivou grada, zemlje ili globalno. Nije pojam koji je ograničen. Biti dio kripto zajednice, je jedna od osnovnih ljudskih potreba, pripadati nečem većem, jednoj grupi ljudi sa zajedničkim interesima. Taj osjećaj koriste i navijači i religije, tako da se kripto ne razlikuje od bilo koje druge zajednice. To su obično ljudi koji su investirali u kripto valute i bave se razvojom kripto valuta.

Pored interesovanja, to je mješavina različitih ideologija. Sada je najveći broj u kriptovalutama zbog mogućnosti velike zarade koji ti ciklusi na tržištima nude. Na početku, prvi ljudi koji su bili u kriptovalutama su bili sa različitih pozicija. Neki su bili tu jer su voljeli tehnologiju, kriptografiju, koji su voljeli anonimnost, drugi su bili razočarani spašavanjem banaka 2008. godine, pa im se svidio koncept decentralizacije, gdje je sve zapisano u kodu, nema centralne institucije ili grupe pojedinaca koji odlučuju o tome, da li će se spasiti banke, kolike će biti kamate. To su sa političkog aspekta u SAD "libertarijanci", koji se protive intervenističkim federalnim rezervama. Dio kripto zajednice su bili ljubitelji austrijske škole ekonomije, ljubitelji zlata, koji smatraju da novac mora imati osnovu u realnim asetima, u zlatu. Mješavina ideologija i ekonomskih i političkih i kulturoloških, a neki ljudi su duboko u tome, da poprima i religijske aspekte. Sama priča o bitkoninu, nepoznat tvorac, vječnost koju nudi bitkoin, podsjećaju na religijske priče koje ljudi vole.

•Kako je uopšte nastala kripto zajednica, kripto valute i blokčein tehnologija?

Nastala je nastankom prvih kriptovaluta, odnosno bitkoina, koji je počeo krajem 2008. i početkom 2009. godine.

•Gdje je Crna Gora u odnosu na svijet po pitanju kripto valuta i blokčein tehnologija?

Crna Gora u realnom svijetu prednjači po pitanju broja ljudi uključenih u investiranje i razvoj kriptovaluta. Uključeni smo jer nismo dobro finansijski povezani sa ostatkom svijeta. Najpopularnije aplikacije za plaćanja poput Pejpala i slično, imaju ograničenu funkciju u Crnoj Gori ili CG uopšte nije podržana. U tom smislu se ljudi u ekonomskom smislu snalaze preko kriptovaluta i ostvaruju zamjenu za bankarski sektor ili taj finteh sektor poput aplikacija za plaćanje.

•U mnogim zemljama su kriptovalute i blokčein uvedeni u regulatorni okvir. Da li i na koji način Crna Gora može da uvede kripto valute i blokčein tehnologiju u regularne tokove?

Što se tiče zakonodavstva, tu kasnimo donekle. I zemlje regiona su donijele zakonodavstvo, Slovenija i Srbija. Tu ima prostora za unapređenje čitavog sektora.

Pitanje koje se razjašnjava, ali ima dosta nepoznanica. Nije problem sama regulativa, već je izazov i sprovođenje regulative. Svaka regulativa je centralizovana, dok su kriptovalute napravljene po principu decentralizovanja. Samim tim dolazi do kolizije i ideološkog pogleda na kriptovalute i koja je svrha čitave priče ako se vraćamo na centralizaciju. Jedan tabor zagovara regulativu koje koriste banke, striktna pravila. Po mom mišljenju taj pristup nije dobar, jer se gubi poenta kriptovaluta. Svakako je potrebna regulativa jer je tržište veliko, ali mora biti prilagođenja kriptovalutama i blokčein tehnologiji, a ne nametati neku zastarjelu regulativu i pokušati je primijeniti na novu tehnologiju, koja je malo drugačija od tradicionalnog bankarsko-finansijskog sektora.

Kako je uređeno u pet zemalja

Neke zemlje su prepoznale potencijal kriptovaluta i blokčein tehnologije i preduzele korake ka stvaranju povoljnog regulatornog okvira. Neki primjeri zemalja koje su poznate po svojim naprednim regulatornim okvirima u vezi sa kriptovalutama su:

1. Malta: Malta je postala poznata kao Blokčein ajlend zbog svoje pro-kripto regulatorne politike. Uvela je poseban regulatorni okvir za digitalne inovacije, uključujući blokčein i kriptovalute, kako bi privukla kompanije iz ove industrije.

2. Švajcarska: Švajcarska je poznata po svojoj finansijskoj infrastrukturi i inovacijama. Postoji nekoliko "kripto dolina" u Švajcarskoj, poput kantona Zug, koje nude povoljne regulatorne okvire za blokčein i kriptovalute.

3. Estonija: Estonija je stekla reputaciju kao tehnološki napredna zemlja i prepoznala je potencijal blokčein tehnologije. Uvela je "e-Residensi" program koji omogućava stranim preduzetnicima da registruju i upravljaju svojim kompanijama koristeći blokčein tehnologiju.

4. Japan: Japan je bio jedna od prvih zemalja koja je priznala bitkoin kao legalno sredstvo plaćanja. Regulatorna tijela u Japanu su razvila regulatorni okvir za kriptovalute koji štiti potrošače i podržava inovacije.

5. Singapur: Singapur je poznat po svom povoljnom regulatornom okviru za finteh industriju, uključujući kriptovalute i blokčein tehnologiju. Vlada je uspostavila regulatorno tijelo pod nazivom "Monetary Authority of Singapore" (MAS) koje nadgleda i reguliše kripto aktivnosti.

Važno je napomenuti da se regulatorni okviri stalno razvijaju i mogu se promijeniti tokom vremena. Takođe, iako neke zemlje imaju napredne regulatorne okvire, svaka zemlja ima svoje specifičnosti i postoji prostor za dalje unapređenje, prenijeli su ranije portali.

•Na koji način Crna Gora može da ostvaruje benefite od kriptovaluta i blokčein tehnologije?

Benefite može da ubira kroz naplatu poreza, jer trenutno nije definisan porez na kripto valute. Crna Gora treba da stvori regulatorni okvir koji će biti kripto frendli i koji će podstaći kompanije ili startapove koji se bave ovom tehnologijom da se presele u CG, što bi samim tim pospješilo našu ekonomiju, jer su to visoko platežni poslovi. Dosta znanja i kapitala bi se prenijelo i uticalo bi pozitivno na ekonomiju.

•Koja zemlja po Vašem mišljenju ima najbolji regulatorni okvir za kripto valute i blokčein tehnologiju?

Teško je reći, jer postoji više aspekata. Zemlje su različite i po pitanju valuta i svega drugog.

Na primjer, Švajcarska je odlična što se tiče prihvatanja kriptovaluta od strane banaka. Pravila su regulisana, klijenti mogu da trguju kripto valutama preko banaka, da se čuvaju kod banaka, postoji i praćenje kriptovaluta među korisnicima. Po parametrima sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma postignuti su značajni iskoraci.

Neke zemlje prepoznale su kriptovalute kao sredstvo plaćanja legalno. El Salvador je otišao najdalje. Mi treba da iskombinujemo najbolje prakse, iz više zemalja, a da budemo u nekim okvirima krovne regulative, odnosno preporuka iz EU.

Singapur ima povoljan regulatorni okvir

Singapur je jedna od zemalja koja je uspostavila povoljan regulatorni okvir za kriptovalute i blokčein tehnologiju. Evo nekoliko ključnih zakonskih rješenja i regulativa koje su se primjenjivale u Singapuru, a koje su ranije prenijeli portali.

1. Zakon o platnim uslugama: Ovaj zakon, koji je stupio na snagu u januaru 2020. godine, uspostavlja regulatorni okvir za platne usluge, uključujući i kripto razmjenu i digitalne novčanike. Pod nadležnošću "Monetary Authority of Singapore" (MAS), ovaj zakon propisuje registraciju i licenciranje provajdera kripto usluga.

2. AML i CFT regulativa: Singapur je usvojio stroge propise u vezi sa suzbijanjem pranja novca (AML) i finansiranjem terorizma (CFT) u kontekstu kriptovaluta. Ovi propisi zahtijevaju od provajdera kripto usluga da primjenjuju adekvatne politike i mjere kako bi identifikovali i spriječili sumnjive transakcije.

3. Porezna regulativa: Singapur ima jasan porezni okvir za transakcije u kriptovalutama. Oporezivanje kriptovaluta u Singapuru zavisi od različitih faktora, uključujući prirodu i svrhu transakcije. Oporezuju se prihodi od kriptovaluta i kapitalne dobiti na prodaju kriptovaluta, ali postoje i olakšice za određene transakcije.

4. Regulativni sandbox: MAS je uveo "Fintech Regulatory Sandbox" koji omogućava fintech startapima, uključujući one koji se bave blokčeinom i kriptovalutama, da testiraju svoje inovacije u kontrolisanom okruženju. Ovo omogućava kompanijama da rade pod određenim izuzećima od regulatornih zahtjeva dok razvijaju svoje proizvode i usluge.

Važno je napomenuti da se zakonska regulativa stalno razvija i može biti podložna promjenama.

•U nekim zemljama se trguje bitkoinima. Da li je to izvodljivo i u Crnoj Gori i da li bi Crna Gora od toga mogla imati koristi? I koji su rizici uvođenja bitkoina kao sredstvo plaćanja?

Uvođenje bitkoina kao sredstvo plaćanja je jako zanimljiva tema. Rizici zavise od od tehnike, zakonske pripreme, do toga da se bitkoinu cijena mijenja drastičnije, nego klasičnim valutama. Teško ga uvesti kao sredstvo za realno plaćanje. Mali broj ljudi bi ga koristio za plaćanje.

Treba ga uvesti kao investicioni instrument, gdje bi država, građani, kompanije mogli da investiraju i na bezbjedan način skladište bitkoine, jer je on asimetričan aset. To znači da je rizik gubitka mnogo manji od vjerovatnoće dobiti na duži period. Jedini aset koji je fizički ograničen kodom na 21 milion bitkoina, samim tim cijena će rasti, kako zemlje i investitori budu prepoznavali vrijednost ulaganja u bitkoine.