To je, menadžerski, razumljiv potez jer nije racionalno uložiti 150 miliona eura i da, na koncu, taj novac ostane nekom trećem licu, izjavio je u intervjuu za "Dan" izvršni direktor te državne kompanije Roko Tolić.
– Činjenica je, takođe, da je Crna Gora jedna od najljepših zemalja svijeta i da je ona prva naredna evropska hit destinacija, a Aerodromi Crne Gore moraju biti spremni za to. Mi možemo biti prepoznati kao "city break" destinacija jer stanovnici zemalja članica EU imaju naviku da u četvrtak kupe kartu i vikend provedu u gradu kojem ranije nijesu bili ili, pak, imaju dovoljno dobrih razloga da ponove iskustvo. Dakle, kakva god odluka u vezi sa načinom razvoja da bude, Aerodromi Crne Gore imaju potencijal da budu novi bum na evropskom tržištu u dogledno vrijeme. U slučaju koncesije, taj razvoj će se desiti relativno brzo jer privatni kapital "ne robuje" administrativnim procedurama javnog sektora – raznim odobrenjima, saglasnostima, postupcima javnih nabavki i slično, u šta se možemo uvjeriti na primjerima iz najbližeg okruženja. Sa druge strane, ukoliko ACG ostanu u državnom vlasništvu, moraćemo da budemo strpljiviji usled navedenih zakonskih i svih ostalih procedura koje do posljednjeg slova, u transparentnom i otvorenom procesu, treba ispoštovati. Obje opcije su perspektivne, ali, naravno, iz različitih rakursa – kazao je Tolić.
Kako će nedavna odluka Tenderske komisije Vlade da se ide na tender za koncesiju uticati na poslovanje ACG u ovoj godini?
Predstavnici Aerodroma Crne Gore nijesu u formalnom članstvu Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat. Naravno, kolege su nas više puta konsultovale u vezi sa temama za koje su smatrali da je važno da imaju inpute sa naše strane. U svakom slučaju, naš zadatak je jasan: povećanje avio-dostupnosti i, shodno tome, radimo i na unapređenju tehničko-tehnoloških i kadrovskih preduslova za očekivani povećani promet putnika i aviona koje treba da prihvatimo i otpremimo na siguran, efikasan i, što je moguće, komforniji način u nadolazećoj sezoni za koju s pravom očekujemo da će ponovno biti rekordna, a samim tim i izuzetno zahtjevna da se odradi na postojećoj infrastrukturi. Odluka Tenderske komisije, odnosno Vlade Crne Gore, determinisaće naše planove i aktivnosti u kontekstu eventualne izrade novog Master-plana i, na temelju toga, sveobuhvatne rekonstrukcije i razvoja Aerodroma Crne Gore.
Da li su radnici zaštićeni, i na koji način, u slučaju da dođe do davanja aerodroma pod koncesiju, odnosno do finalizacije procesa?
Kada je posrijedi status zaposlenih u svjetlu eventualne koncesije, ministarka saobraćaja Maja Vukićević više puta je naglasila da radnici i njihova prava moraju biti maksimalno zaštićeni.
Veliki broj državljana Crne Gore putuje iz Tirane u Evropu. Da li građani Crne Gore u 2025. godini mogu očekivati nove jeftine linije iz Podgorice?
Prije odgovora na Vaše pitanje, podsjećam da saradnja Aerodroma Crne Gore sa niskobudžetnim avio-prevoznicima (Ryanair, Wizz Air i easyJet) datira od 2013. godine (Ryanair), odnosno od 2016. godine (Wizz Air i easyJet). Uz to ističem, a djeluje da se ta važna činjenica lako zaboravlja, da je u periodu do 2020. godine i država preko Nacionalne turističke organizacije pružala podršku ovoj saradnji. To je rezultiralo time da je iz godine u godinu rastao promet ovih kompanija, da bi u godini prije pandemije, 2019, Ryanair i Wizz Air na Aerodromu Podgorica obavljali cjelogodišnji saobraćaj na 10 ruta.
U periodu oporavka avio-saobraćaja nakon pandemije, Aerodromi Crne Gore su samostalno, konkurentnim cijenama i mjerama svoje podsticajne politike, radili na unapređenju saradnje sa niskotarifnim prevoznicima, što je dovelo do toga da u 2023. godini prevezeni broj putnika ovih kompanija bude na rekordnom nivou – 90 odsto više nego 2019. godine. Taj rast se nastavio i tokom 2024. godine, kada je učešće ove dvije kompanije u ukupnom broju putnika na Aerodromu Podgorica bilo blizu 34 odsto. Takođe, bitno je naglasiti da je easyJet na tivatskom aerodromu prevezao oko 80 odsto više putnika nego rekordne 2023. godine, većinom sa tržišta UK, koje predstavlja jedno od strateških za crnogorski turizam.
U cilju stvaranja pretpostavki za dalji rast saobraćaja, posebno na rutama od strateške važnosti za crnogorski turizam i državu u cjelini, uskoro ćemo usvojiti novu podsticajnu šemu, koja bi našu cjenovnu politiku učinila još konkurentnijom, regionalno posmatrano.
Imajući to u vidu, kao i potencijalnu podršku države za unapređenje avio-povezanosti Crne Gore, realno je očekivati da na podgoričkom aerodromu naredne IATA zimske sezone (koja počinje krajem oktobra) imamo više cjelogodišnjih ruta nego ove sezone, dok se na Aerodromu Tivat već od predstojeće ljetnje sezone (koja počinje krajem marta) očekuje bolja povezanost sa glavnim emitivnim turističkim tržištima.
Svjedoci smo da cijene karata ka istim destinacijama i sa istim prevoznicima iz Tirane i Podgorice nisu iste, odnosno da su iz Tirane znatno jeftinije (npr. Wizz air do Budimpešte). Možete li nam objasniti zašto je tolika razlika u cijenama na gotovo istoj liniji i sa istim prevoznikom između Podgorice i Tirane?
U konkretnom slučaju – kada su posrijedi cijene karata Wizz Air-a za Budimpeštu, skrećem pažnju na to da ta avio-kompanija u Tirani ima bazu, što znači niže operativne troškove i zasigurno dodatne finansijske pogodnosti koje operator aerodroma daje kompaniji koja je tamo bazirala dio svoje flote.
U širem kontekstu, formiranje cijena karata je isključivo u domenu avio-kompanija, i na njihov nivo utiče više faktora. Jedan od faktora, ne i najznačajniji, svakako su aerodromske naknade, koje su na crnogorskim aerodromima među najkonkurentnijima kada je region u pitanju. Ipak, aerodromski troškovi nijesu među onima koji najviše učestvuju u ukupnim troškovima avio-kompanija. Imajući sve to u vidu, jasno je da aerodromske naknade u našem slučaju ne mogu biti glavni razlog za drugačije cijene karata nego na nekim drugim aerodromima.
