Na saslušanje pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet pozvani su potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, kao i ministri finansija i poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Novica Vuković i Vladimir Joković.

Na sjednicu su pozvani i predstavnici Privredne komore (PKCG), Unije poslodavaca (UPCG), Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i Centra za zaštitu potrošača (CEZAP).

Đeljošaj je kazao da tokom čitavog perioda funkcionisanja vlade se radilo na ovoj tematici.

- Želim samo napomenuti da je rast inflacije u Crnoj Gori nešto što se dešavalo u periodu prije 44. vlade. Najveći rast inflacije smo imali od 2021. do 2023. godine. Na to su uticale razne okolnosti, a najmanje ono što je bilo u Crnoj Gori, mislim da je to minimalno uticalo. Mi smo zatekli ovo stanje i onda za godinu i nešto, koliko radi vlada, mi smo donosili mjere koje su bile moguće. Mislim i da podaci za 2024. godinu će pokazati rast privređivanja u Crnoj Gori, a ujedno i rast profita kompanija, što je za nas jako dobra poruka - kazao je Đeljošaj. 

Ministar je dalje istakao da se intervenisalo na tržištu.

- Iako mi znamo da to nisu popularne mjere, ali bili smo primorani da bismo zaštitili standard građana i u dijelu koje mi zovemo socijalna kategorija, u artiklima koji su najosnovniji, koji su potrebe građana.I ta akcija je počela početkom prošle godine, traje i dan danas. Svi pokazatelji ove akcije su pokazali da smo mi ovim uspjeli ono što je bila intencija, a to je da zaustavimo rast inflacije, da zaustavimo rast cijena ovih najosnovnijih proizvoda - poručio je Đeljošaj.

Kazao je da će dalje nastaviti sa ovom akcijom.

- Ono što vidimo je dobro za građane, negdje vidimo da nijesmo u velikoj mjeri ugrozili našu privredu, mislim da treba da nastavimo dalju saradnju i sa Privrednom komorom i sa predstavnicima Udruženja poslodavaca otvorimo ponovo taj dijalog i da vidimo koje su mogućnosti da z anajosnovnije životne namirnice nastavimo da zadržamo nivo cijena koji jeste - saopštio je Đeljošaj.

Napomenuo je i da je formirano koordinaciono tijelo, kako bi se uticalo na cijene ljekova.

- I kao što već znate, već u skupštinskoj proceduri je zakon koji će nam omogućiti da cijene ljekova koji nijesu na recept, da u tom tijelu možemo da intervenišemo, odnosno da limitiramo cijene ljekova koji nisu na recept. Naravno, mi smo tu da i danas otvorimo dijalog, da čujemo i ako ima sugestija, ideja, da zajednički na kraju imamo neki zaključak, da li možemo zajedničkim radom da vidimo negdje da dodatno pomognemoda utičemo na smanjenje cijena, ali ujedno da ne ugrozimo ni privredu, ni budžet države, ni ono što je neka zajednička strategija kako pomoci prvo onim najugroženijim socijalnim kategorijama društva - poručio je Đeljošaj.

Mišković: Inflacija bila na nivou ispod očekivanja Ministarstva

Generalni direktor Direktorata za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije u Ministarstvu finasija Miloš Mišković saopštio je da smanjenje inflatornih pritisaka značajno utiče na stabilizaciju ekonomskih prilika u Crnoj Gori.

- To je primjetno i tokom prošle godine, kada je inflacija bila na nivou od 3,3 odsto u prosjeku i ispod je očekivanja Ministarstva - precizirao je Mišković.

Kada su u pitanju mjere Vlade o ograničenju marži, one su, prema zvaničnim podacima, kako tvrdi Mišković, dale rezultate.

- Prema podacima Eurostata, Crna Gora se krajem prošle godine, i početkom ove, našla među zemljama sa najnižom stopom inflacije - rekao je Mišković.

Joković: Koncentrisati se na otvaranje velikih farmi da bi se uvoz smanjio

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da kao uvozno zaivsna država, ne možemo previše uticati, jer cijene zavise od uvoza.

- Možda mnogi napadaju trgovinske lance, ali kad god smo zvali i neki poljoprivredni proizvođač ima višak nekog poljoprivrednog proizvoda, bilo koji trgovinski lanac je to otkupio i izašao u susret. To je dobra praksa - rekao je Joković.

On je naveo da je veliki problem kada su individualna domaćinstva u pitanju, da nemaju kontinuitet da održe prodaju tog određenog proizvoda.

- Imamo ogromni uvoz, oko 970 miliona eura za prošlu godinu. Najviše se uvozi meso, tako da bi se u budućnosti trebalo koncentrisati na otvaranje velikih farmi da bi se taj uvoz smanjio - kazao je Joković.

On je dodao da navija da poljoprivredni proizvodi budu što skuplji, a poljoprivrednici bolje žive i proizvode.

- Želim da prodaju što je moguće više i po višoj cijeni - poručio je Joković.

On je naveo da je kao ministar na strani poljoprivrednika i navija za njih da više zarađuju i proizvode kako bi smanjili uvoz, a nikako da se maržiraju i da to bude u marketima.

- Na strani sam poljoprivrednika i te cijene domaćih proizvoda treba da budu više, ne samo da bi oni zaradili, već i zbog kvaliteta. Uvijek ću biti na strani poljoprivrednih prozivođača - dodao je Joković.

On je podsjetio da je usvojen novi Agrobudžet, koji je veći pet, šest miliona eura u odnosu na prošlu godinu.

- Imamo veći obuhvat poljoprivredne proizvodnje. Idu bolji dani za poljoprivredu Crne Gore - saopštio je Joković.

Kujović: Ograničavanje marži može samo kratkoročno da da neke rezultate

Potpredsjednik Privredne komore (PKCG) Dragan Kujović rekao je da su ranije trgovinski lanci targetirani kao ključni faktori rasta cijena u Crnoj Gori, ali da danas shvatamo da to nije bio uzrok.

- Drago mi je da smo počeli da zajedno analiziramo uzroke, a ne posljedice - kazao je Kujović.

On je ocijenio da ograničavanje marži može samo kratkoročno da da neke rezultate, ali ne dugoročno.

- Moramo da razmišljamo i o drugim aktivnostima. Moramo da osnažimo domaću privredu, jer je 14 odsto uvoza pokriveno našim izvozom - naveo je Kujović.

Prema njegovim riječima, važno je kupiti domaće prizivode i time jačati domaću privredu.

Mikavica: Talas smanjenja cijena u Crnu Goru dolazi sporo

Predsjednik Unije poslodavaca (UPCG) Slobodan Mikavica saopštio je da se tržište poremetilo pojavom korone, nakon čega je uslijedio sukob Rusije i Ukrajine. Potom se desilo da su energenti otišli enormno visoko i da je hrana postala jedno od oružja u tom sukobu.

- To se reflektovalo i na naše tržište. Privreda je ta koja je pretpjela najveće štete i uspjela da stane na noge i da se povrati. Naišle su godine stabilizacije, ali je karakteristično da cijene ne idu tako brzo nazad - rekao je Miakvica.

On je dodao da talas smanjenja cijena u Crnu Goru dolazi sporo, dok su blokade marketa pokazatelj velikim igračima da tržište reaguje i da su pretjerali.